Prepreke oko dobivanja viza isključit će neke od najsiromašnijih i klimatski najosjetljivijih zemalja svijeta iz ključnih razgovora UN-a o klimi koji se ovog mjeseca održavaju u Njemačkoj, rekli su predstavnici zemlje The Independent.
Zemlje, uključujući Sudan, Jemen, Sierra Leone, Senegal i Gambiju, prijavile su značajne prepreke pristupu Konferenciji o klimatskim promjenama u Bonu 2026., koja se održava od 8. do 18. lipnja, te će zbog toga poslati manja izaslanstva.
Do njihovog izostanka dolazi unatoč tome što su mnoge od tih zemalja među najosjetljivijima na utjecaje brzog zagrijavanja globalnih temperatura, s najmanje financijskih kapaciteta za odgovor.
“Sudansko izaslanstvo izražava svoju duboku zabrinutost i razočaranje zbog ozbiljnih viznih prepreka s kojima su se suočili njegovi predstavnici uoči bonske konferencije o klimatskim promjenama”, rekla je Dalal Ebrahim, koja vodi odjel za prilagodbu klimi za Sudan. The Independent.
“Većini izaslanstva, uključujući i šefa izaslanstva, odbijena je viza, dok drugi i dalje ne mogu osigurati termine preko njemačkih veleposlanstava izvan Sudana”, dodala je.
Marwah Aref Ahmed Saleh, koja vodi rasprave za Jemen o klimatskim gubicima i štetama, rekla je da ju je britanski think tank Međunarodni institut za okoliš i razvoj (IIED) dva puta sponzorirao za njemačku vizu za razgovore u Bonnu. Svaki put, međutim, nije dobila odobrenje za putovanje unatoč predaji svih relevantnih papira – i putovanju u njemačke konzulate u Jordanu prošle godine i Etiopiji ove godine kako bi se prijavila.
“Situacija je složena činjenicom da je putovanje iz Jemena već iznimno teško, a čak i doći do zemlje u kojoj se može podnijeti zahtjev za vizu često je veliki pothvat”, rekla je. Na kraju su samo dva člana jemenske delegacije uspjela otputovati u Njemačku, rekla je.
Konferencija o klimatskim promjenama u Bonnu je godišnja dvotjedna konferencija koja se usredotočuje na tehničke rasprave o klimatskoj politici i smatra se ključnim događajem u globalnom kalendaru klimatskih akcija.
Svake godine organizira ga UN u malom njemačkom gradu Bonnu, a napredak u razgovorima često će odrediti hoće li sljedeća ‘COP’ klimatska konferencija – koja se ove godine održava u Anatoliji, u Turskoj, u studenom – biti uspješna ili ne.
Delegati iz gotovo 200 zemalja sastat će se kako bi razgovarali o napretku Pariškog sporazuma, koji je ključni sporazum koji pokreće klimatske akcije na globalnoj razini, te će započeti sastavljanje tekstova koji će biti predstavljeni na konferenciji COP31, što će zauzvrat pokretati globalnu klimatsku politiku u godinama koje dolaze.
S predstavnicima zemalja razgovarali su The Independent rekao je da će smanjena veličina izaslanstva u Bonnu ozbiljno utjecati na njihovu sposobnost utjecaja na globalnu klimatsku agendu ove godine.
“U normalnim okolnostima, sudjelovalo bi veće izaslanstvo, što bi nam omogućilo da pokrijemo više pregovaračkih staza, tehničke rasprave, radionice i koordinacijske sastanke istovremeno,” rekao je Marwah.
“Kada zemlje poput Jemena predstavlja samo nekolicina delegata, postaje nemoguće učinkovito pokriti sve pregovaračke staze.”
Obje godine Marwah je dobio isti razlog odbijanja: da postoje “opravdane sumnje u vašu namjeru da napustite teritorij država članica prije isteka vize”, prema dokumentima u koje je vidio The Independent. “I dalje sam predana sudjelovanju u ovim važnim međunarodnim procesima, ali u ovom trenutku ne mogu sakriti koliko je ovo iskustvo obeshrabrujuće”, rekla je.
Njezino odbijanje dolazi unatoč činjenici da je Jemen vrlo osjetljiv na klimatske utjecaje – kao The Independent je ranije izvijestio – s ekstremnim vremenskim prilikama koje su pogoršale humanitarne poteškoće koje su rezultat tekućeg sukoba u zemlji.
Dalal Ebrahim iz Sudana rekla je da se njezina zemlja suočava sa sličnim izazovima na spoju klime i sukoba.
“Sudanska stvarnost, uključujući klimatsku ranjivost, sukobe, raseljavanje, nesigurnost hrane i ograničene institucionalne kapacitete, mora biti dio rasprava o prilagodbi klimi, financijama, gubicima i šteti te provedbi”, rekla je.
“Vizne barijere ne bi trebale postati skriveni oblik ušutkavanja ili izolacije unutar klimatskog procesa”, dodala je. “Klimatska diplomacija ne može biti vjerodostojna ako se o zemljama koje su u središtu klimatske krize govori, ali se ne čuje.”
U odgovoru na tvrdnje da se klimatski pregovarači iz najnerazvijenijih zemalja svijeta suočavaju s viznim preprekama, glasnogovornik njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova rekao je da Njemačka svoju odgovornost prema akreditiranim delegatima shvaća “vrlo ozbiljno”, dodajući da prepoznaje da je “sudjelovanje svih delegata, posebno onih iz zemalja koje su najviše pogođene klimatskim promjenama, ključno za učinkovitost pregovora”.
“Međutim, temelj za razmatranje zahtjeva za schengenske vize (kratkoročni boravci do 90 dana) uvijek je schengenski zakon. Stoga su uredi za vize strogo vezani europskim zakonima”, rekli su.
Na pitanje o procjeni “takozvane spremnosti za povratak” podnositelja zahtjeva za vizu, glasnogovornik je rekao da odluku mogu donijeti samo na temelju dostupnih dokaza. “U načelu, viza se može izdati samo ako podnositelji zahtjeva mogu vjerodostojno dokazati da njihove životne okolnosti pružaju dovoljno poticaja za povratak”, rekli su.
Također je pristupilo Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC). The Independent više puta za komentar na tvrdnje o poteškoćama s vizama.
Binyam Gebreyes, stručnjak za klimatsku diplomaciju iz britanskog think tanka IIED, koji je sponzorirao predstavnike – uključujući Marwah – iz najsiromašnijih zemalja svijeta da prisustvuju pregovorima o klimi u Bonnu, rekao je: “Sastanci UNFCCC-a jedno su od rijetkih mjesta gdje se najmanje razvijene zemlje mogu čuti kada je riječ o klimatskim promjenama.
“Fizički isključujući [Least Developed Country] pregovarači iz bonskih pregovora ostavljaju dojam da njihovi doprinosi i iskustva nisu važni ostatku svijeta.”
Ovaj je članak nastao u sklopu časopisa The Independent Ponovno promišljanje globalne pomoći projekt
