PULA — Glavni urednik Morskog HR Jurica Gašpar, za HRT je istaknuo kako su preliminarni podaci o brzini kretanja austrijskog glisera čija je posada teško nastradala (jedan je poginuo, a drugi teško ozlijeđen) frapantni za zonu u kojoj se nesreća dogodila.
– Oni su, prema sada poznatim informacijama, plovili brzinom i do 25 čvorova, što je višestruko više od dopuštenog. Naime, u zoni nesreće na snazi je striktno ograničenje brzine plovidbe od svega pet čvorova – upozorava Gašpar.
Posebno intrigira činjenica da su nautičari udarili u dio austrougarskog lukobrana koji je iznad površine mora i koji je uočljiv. Riječ je o povijesnoj konstrukciji koja se već dulje vrijeme obnavlja nakon djelomičnog urušavanja.
– Ta se konstrukcija temelji na golemom nasipu, odnosno planini materijala koji je tijekom vremena podložan eroziji mora, zbog čega dolazi do urušavanja dijelova. Slične tako komplicirane i u podmorju velike građevine u Hrvatskoj postoje još jedino u Rijeci, mul Molo Longo i na Dugom otoku u Salima, luci koja je nedavno sagrađena – pojašnjava urednik Morskog.hr-a i dodaje kako zakazivanja sustava signalizacije u ovom slučaju nije bilo:
– Dobio sam službenu potvrdu da je pomorska signalizacija na toj lokaciji potpuno ispravna i postavljena u skladu s propisima. Također, kroz radio-oglase je jasno naznačeno kako se na tom dijelu mora mora ploviti. Iako dio lukobrana nije u potpunosti vidljiv s mora, ovdje je riječ o sudaru s jasno vidljivim dijelom konstrukcije. Zašto je do toga došlo, zasad nije poznato, a to će, vjerujem, razjasniti preživjeli nautičar.
Nerazumijevanje mora i pravila sigurnosti plovidbe
Paralelno s ovom istragom, nadležne službe utvrđuju i uzroke zrakoplovne te druge pomorske nesreće na području Medulina i Pule, što jasno pokazuje da je pritisak u špici sezone na istarskom području dosegnuo kritičnu točku. Gašpar napominje kako javnost, ali i sami skiperi i upravitelji plovila, preolako shvaćaju upravljanje brzim plovilima poput glisera i jet-skija.
– Vožnja gliserom ili jet-skijem nije jednostavna kako se čini. Mnogi ne razumiju rizike koje nosi vožnja velikim brzinama. Na otvorenoj pučini, pri brzinama od 30 do 40 čvorova, udar u morske valove može biti silovit poput udara u beton. Kad padnete u takvoj brzini, to je kao da ste pali na betonsku rivu, a kamoli kad udarite u zid, kako je to slučaj u Puli – slikovit je Gašpar.
Kao ključne probleme u sustavu navodi kroničan nedostatak edukacije, potpuno nepraćenje vremenske prognoze i ignoriranje osnovnih pravila sigurnosti na moru.
– Danas se u Hrvatskoj vrlo jednostavno i brzo dobiva dozvola za upravljanje plovilom. Smatram da bi taj proces morao biti znatno stroži, kompliciraniji te podložan obveznom, redovitom obnavljanju.
Tehnološko rješenje i spora administracija
Kako bi se stalo na kraj divljanju uz obalu, Gašpar predlaže uvođenje modernih tehničkih rješenja koja bi automatski kažnjavala prekršitelje, slično fiksno postavljenim kamerama na cestama.
– Moj prijedlog je uvođenje obveznog sustava ili uređaja u plovila koja razvijaju velike brzine. Taj bi se uređaj automatski aktivirao čim plovilo prijeđe kritičnu granicu brzine unutar zabranjene zone, primjerice unutar 300 metara od obale. Time bi se prekršaji automatski evidentirali, a kazne slale izravno vlasnicima na kućnu adresu. To bi napunilo državni proračun, a taj novac bi se onda mogao usmjeriti upravo u jačanje lučkih kapetanija koje danas nemaju dovoljno resursa.
A da resursa zapravo ima, ali stoje zarobljeni u birokratskim ladicama, dokazuje i nevjerojatan apsurd s novim brodovima koji se trenutačno događa na domaćem tržištu.
– Šibensko brodogradilište Iskra je čak dvije godine prije službenog roka izgradilo tri nova, moderna broda namijenjena upravo lučkim kapetanijama. I gdje su ti brodovi danas? Stoje privezani u brodogradilištu. Razlog je nevjerojatan: država u proračunu nije predvidjela sredstva za njihovo preuzimanje dvije godine prije roka. Posade su spremne, brodovi su spremni i ispitani, ali lijena administracija ih jednostavno još uvijek nije preuzela i pustila u rad – zaključuje ogorčeno Jurica Gašpar.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Dok ljudi na Jadranu ginu, tri nova broda Lučkih kapetanija nisu preuzeta, ravnatelj sigurnosti plovidbe šeće po konferencijama, a more u Ministarstvu nema državnog tajnika!
Pulski lukobran u kojeg su u punoj brzini udarili austrijski nautičari, pri čemu je jedan poginuo, a drugi teško ozlijeđen, bio je propisno označen pomorskom signalizacijom. Najnovije su to i potvrđene informacije koje Morski HR iz izvora u Ministarstvu mora. Lukobran sagrađen prije 112 godina, za vrijeme Austro-ugarske
NAKON DRAME NA VISU OTKRIVAMO: Tri nova brza broda za spašavanje gotova dvije godine prije roka u Šibeniku, država ih odbija preuzeti zbog birokracije!
ŠIBENIK – Šibensko brodogradilište Iskra u potpunosti je dovršilo ne jednu, nego čak tri nove brze brodice za traganje i spašavanje i plovila čekaju isporuku Ministarstvu mora, koje ih ne želi primiti! Razlog – brodovi su gotovi čak dvije godine prije krajnjeg ugovorenog roka, pa država nije planirala sredstva za
