U objavi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva stoji da je u gospodarskom ribolovu na moru ukupan prošlogodišnji ulov iznosio 38.890 tona ribe i ostalih morskih organizama.
Paralelno sa smanjenjem udjela morskog ulova, raste proizvodnja ribe iz uzgoja, pa je udio akvakulture lani bio 45 posto, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Hrvatsko morsko ribarstvo u kontinuiranoj je silaznoj putanji. Ne baš u slobodnom padu, ali bez realnih izgleda za zaustavljanje nepovoljnog trenda i preokret na bolje. Došla je i službena potvrda onoga na što ribari već duže vrijeme ukazuju. Objavljeni su statistički pokazatelji ribarskog poslovanja u prošloj, 2025. godini. Brojke, kada je ulov u pitanju, nisu pohvalne, ali su očekivane. Ipak, hrvatsko ribarstvo još drži glavu iznad površine, zahvaljujući akvakulturi. Statistika je, zasad, privremena, što ne znači da će konačni podaci biti povoljniji, piše Novi List.
Prednjači mala plava riba
U objavi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva stoji da je u gospodarskom ribolovu na moru ukupan prošlogodišnji ulov iznosio 38.890 tona ribe i ostalih morskih organizama. Spomenimo, godinu ranije ulovljeno je 41.905 tona, a u 2023. – 55.202 tone. Glavninu ulova, kao i uvijek, čini mala plava riba – 86 posto. Istodobno, slatkovodni je ulov konstantno skroman, bio je nešto veći od 53 tone. Ukupna proizvodnja ribarstva – morski i slatkovodni ulov, te morska i slatkovodna akvakultura – lani je bila 70.507 tona. Neznatno je smanjenje u odnosu na 2024. – samo jedan posto. Relativno zadovoljavajući rezultat ostvaren je zahvaljujući akvakulturi. Njena ukupna proizvodnja, morska i slatkovodna, lani je dosegla rekordnih 31.564 tone.
Morski ulov konstantno u padu
Udio morskog ulova u ukupnoj proizvodnji konstantno se smanjuje i lani je iznosio 55 posto.
Godinu ranije taj je udio bio 59, a 2023. – 68 posto. Paralelno sa smanjenjem udjela morskog ulova, raste proizvodnja ribe iz uzgoja, pa je udio akvakulture prošle godine bio 45 posto.
Procijenjena vrijednost morskog ulova iznosi 65,7 milijuna eura, a vrijednost prve prodaje 54,6 milijuna. Akvakultura je dostigla i rekordnu vrijednost prodaje – 235,4 milijuna eura u 2025. godini.
Pritom valja istaknuti da su se odnosi na tržištu ribe iz marikulture značajno promijenili, cijena atlantske plavoperajne tune na japanskom tržištu značajno je smanjena, dok cijene bijele ribe stalno rastu, kao i potražnja za istom.
J.T.
