Kartelsko udruženje utjecajnih zemalja proizvođača nafte poznat kao OPEC+ je dogovorilo povećanje proizvodnje za 188.000 barela dnevno u srpnju, dok se SAD i Iran muče oko postizanja dogovora o okončanju rata i potpunom ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, prenosi New York Times.
Taj potez bio je najnovije obećanje grupe u posljednjih nekoliko mjeseci za povećanje proizvodnje. U normalnim vremenima, povećanje od strane zemalja OPEC+ pomoglo bi u snižavanju cijena. No efektivno zatvaranje tjesnaca blokiralo je velik dio svjetske dnevne opskrbe naftom, što povećanje proizvodnje čini uglavnom simboličnim.
“Zemlje će nastaviti pomno pratiti i procjenjivati tržišne uvjete”, rekao priopćilo je udruženje zemalja proizvođača nafte uz naglasak na “važnosti usvajanja opreznog pristupa”.
Odluka je donesena nakon sastanka, održanog na daljinu, zemalja OPEC+, među kojima su Alžir, Irak, Kazahstan, Kuvajt, Oman, Rusija i Saudijska Arabija.
Rat na Bliskom istoku, koji je započeo američko-izraelskim napadima na Iran 28. veljače , nakon čega je uslijedilo zatvaranje tjesnaca od strane Irana, doveo je do naglog porasta cijena nafte i plina, potaknuo strah od inflacije diljem svijeta i natjerao zemlje da se bore za alternativne izvore energije. Brodovi koji su prolazili kroz tjesnac, uski put do Perzijskog zaljeva na južnoj granici Irana, prevozili su oko petinu svjetske opskrbe energijom prije rata.
Simbolično povećanje proizvodnje
Kao odgovor na efektivno zatvaranje plovnog puta, Saudijska Arabija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Kuvajt bili su prisiljeni smanjiti proizvodnju sirove nafte.
U svibnju su UAE odlučile napustiti OPEC, nanijevši udarac naftnom kartelu predvođenom Saudijskom Arabijom. Tog mjeseca, OPEC+ je najavio skromno povećanje od 188.000 barela dnevno; prije toga, grupa je rekla da će povećati kvote proizvodnje nafte za 206.000 barela dnevno.
Jacques Rousseau, generalni direktor za globalnu naftu i plin u ClearView Energy Partners, istraživačkoj tvrtki sa sjedištem u Washingtonu, rekao je da novi porast proizvodnje malo znači. “Sve je u igri čekanja dok se tjesnac ponovno ne otvori. Većina ovih bačvi čak ni ne dolazi na tržište jer za Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Irak, a prije toga i za UAE prije nego što su nastuptili udruženje, te bačve nemaju kamo otići”.
Što dulje Hormuški tjesnac ostane zatvoren, to će dulje trebati da se obnove globalne zalihe nafte, što bi moglo dovesti do nastavka viših cijena, kažu stručnjaci.
Geopolitika profita (1.dio): Kriza, nafta i kapital
