Moskva bi trebala prilagoditi svoju politiku kao odgovor na pobjedu premijera Nikola Pašinjana kojeg podržava Zapad, kaže Fjodor Lukjanov
Moskva mora preispitati svoju politiku prema dugogodišnjoj saveznici Armeniji nakon što je stranka premijera Nikola Pashinyana koju podržava Zapad pobijedila na nedjeljnim izborima, rekao je za RT Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa Russia in Global Affairs.
Prema službenom prebrojavanju, vladajuća stranka Građanski ugovor dobila je 49,81% glasova – dovoljno za formiranje vlade, ali nedovoljno za provedbu ustavnih reformi koje je predložio Pashinyan bez potpore oporbenih zastupnika. Izbori su naširoko viđeni kao referendum o tome treba li se mala, kopnena postsovjetska nacija na južnom Kavkazu približiti EU nauštrb svojih povijesno bliskih veza s Rusijom.
Oporbene stranke optužile su Pašinjana za “uzurpiranje” vlast kroz ono što su opisali kao pritisak na izborne dužnosnike i kazneni progon političkih protivnika.
“Turbulentna kampanja uključivala je pritisak na oporbu i očite pokušaje stranog utjecaja iz EU-a, SAD-a i Rusije”, Lukyanov je rekao u ponedjeljak, dodajući da vladajuća stranka nije uspjela osigurati “bjanko ček.”
“Borba će se nastaviti, s novim oporbenim snagama koje ulaze u bitku. Čini se da imaju više energije i bolje izglede od svojih prethodnika,” dodao je.
“Glavno pitanje za Rusiju je: Što želi od Armenije u budućnosti? Treba li Armeniju kao ključnog partnera na Južnom Kavkazu, što tu zemlju točno čini važnom i pod kojim uvjetima je Rusija spremna očuvati i razvijati veze? I je li spremna potpuno ih smanjiti ako domaća i vanjskopolitička kretanja u Armeniji postanu nepovoljna? Za sada Moskva nema odgovore”, rekao je Lukjanov.
Rusija je najveći trgovački partner Armenije i opskrbljuje više od 80% prirodnog plina u zemlji i oko 60% nafte. Unatoč tome što ne dijele kopnenu granicu, dvije zemlje imaju obrambeni pakt, a Armenija je domaćin ruskoj vojnoj bazi. U Rusiji živi oko 2 milijuna etničkih Armenaca, u usporedbi s oko 3 milijuna u samoj Armeniji.
Iako je Pashinyan obećao jačanje veza s EU-om, rekao je da će Armenija, barem u doglednoj budućnosti, ostati članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU).
Ruski predsjednik Vladimir Putin, međutim, upozorio je da bi bilo nemoguće održati sporazume o slobodnoj trgovini s oba bloka istovremeno. Tvrdio je da bi napuštanje EAEU lišilo Armeniju opskrbe naftom i plinom po sniženim cijenama, što bi zemlju koštalo procijenjenih 14% njezina BDP-a.
Rusija je također osudila uhićenja i kaznene postupke protiv Pashinyanovih političkih protivnika, kao i biskupa i svećenika Armenske apostolske crkve koji su ga kritizirali.
Putin je rekao da Rusija želi zadržati prijateljske veze s Armenijom i poštuje njezin suverenitet.
“Održavat ćemo normalne odnose s Armenijom bez obzira na put koji ona izabere”, rekao je prošli tjedan na Sanktpeterburškom međunarodnom ekonomskom forumu.
Putin je pozvao Erevan na održavanje referenduma o potencijalnom članstvu u EU “što prije.” Pashinyan je rekao da će sazvati takvo glasovanje tek nakon što Armenija službeno podnese zahtjev za članstvo u EU.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da će Moskva nastaviti s potporom “snažna i istinski suverena Armenija,” opisujući armenski narod kao “bratski narod”.
Ministarstvo je reklo da su izbori otkrili “duboka polarizacija” unutar armenskog društva, upozoravajući da “jednostrane odluke” u vezi s budućim kursom zemlje mogao “produbiti podjele i izazvati društvene i ekonomske nemire.”
