VELA LUKA – Nakon što su rezultati nacionalnih ispita podigli prašinu u javnosti i otkrili porazne podatke – poput onog da čak 40 % četvrtaša ne zna napisati sastavak – iz obrazovnog sustava stižu žestoke kritike na račun vladajućih. Ivan Plantić, profesor povijesti i zemljopisa iz Vele Luke, u svojoj se otvorenoj reakciji nije suzdržavao, secirajući duboke probleme hrvatskog školstva.
“U nepismenom narodu, djeca su nepismena”
Komentirajući, kako kaže, “osupnutost, konsternaciju i zgranutost” koja je zavladala obrazovnom vrhuškom nakon objave rezultata, Plantić sarkastično primjećuje da se ovakvom ishodu uistinu “nitko nije nadao”.
“Tko bi rekao da će u nepismenom narodu koji na školstvo gleda kao na trošak, a na učitelje kao na muktaroše s tri mjeseca godišnjeg, djeca biti nepismena? Tko bi mogao i pomisliti da će u društvu nepismenih šustera po Saboru i ministarstvima u predmetnu nastavu dolaziti analfabeti?” pita se ovaj velelučki profesor.
Plantić smatra da su rezultati nacionalnih ispita izravna posljedica višegodišnjeg sustavnog uništavanja obrazovanja odozgo. Proziva vladajuće za uvođenje “morskih ideja i suludih reformi” kojima je svaki kriterij pomnožen s nulom, dok su iz škola rastjerani svi koji misle svojom glavom, a ne po političkim napucima.
Milijuni bačeni na ispite koji ničemu ne služe
Učitelji su, ističe Plantić, godinama uzaludno upozoravali na rušenje kriterija, besmislenost ovakvih testiranja i nasušnu potrebu za izmjenom pravilnika o ocjenjivanju. Umjesto rješavanja stvarnih problema, milijuni se troše na ispitivanja koja ne donose nikakvu promjenu, dok Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), kako navodi, vodi osoba s pravomoćnom presudom.
Sada, kada se rezultati promašenih reformi više ne mogu sakriti, najlakše je krivnju prebaciti na teren.
“Kad takva nepismena djeca dođu u predmetnu nastavu i s njima bude teško raditi jer ne znaju ni čitati, ni pisati, ni razumjeti pročitano, opet ćete se čuditi rezultatima u osmom razredu ili na maturi. A javnost će tada, s pjenom na ustima, pljuvati učitelje”, upozorava profesor.
“Digitalni feudalizam” i ekrani umjesto olovke
Poseban problem Plantić vidi u prisilnoj i nepromišljenoj digitalizaciji koja se godinama “gurala preko leševa”, unatoč jasnim upozorenjima struke o štetnim posljedicama za dječji razvoj.
- Gubitak bazičnih vještina: Klincima se od najranije dobi guraju ekrani u ruke, pa danas “skrolaju umjesto da listaju”.
- Problemi s motorikom: Zbog nedostatka praktičnog rada, djeca doslovno ne znaju pravilno držati olovku, a fina motorika im je uništena.
Profesor zaključuje kako sve ovo nije slučajnost, već dio šire, opasnije agende. Spajanje digitalnih sadržaja u školama s digitalnim identitetima i novcem vidi kao uvod u “digitalni feudalizam budućnosti” u kojem se sedirana i nepismena mladost ispred ekrana savršeno uklapa u tuđi libreto.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Tomislav Pavleka o hrvatskom paradoksu: “Učimo djecu o nebeskim kraljevstvima dok nam iz škola izlaze ekonomski nepismena”
Oko nas se nešto nepovratno mijenja. Informacije i signali dolaze sa svih strana, ali ih često ne razumijemo. Razlozi za to su brojni — a ključni među njima jest nedostatak sustavnog građanskog i ekonomskog obrazovanja. Već desetljećima u obrazovnom sustavu izostaje ozbiljno učenje o tome kako društvo i ekonomija doista funkcioniraju.
