WASHINGTON / GENEVA – Američki i svjetski stručnjaci i službeno potvrđuju da je započeo novi klimatski fenomen koji bi mogao donijeti ekstremne vremenske uvjete, suše, poplave i ozbiljne ekonomske poremećaje diljem planeta.
Prirodni vremenski obrazac poznat kao El Niño službeno je započeo, a znanstvenici upozoravaju da bi mogao prerasti u jedan od najjačih zabilježenih fenomena u povijesti. Američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) objavila je da će uvjeti El Niña vjerojatno jačati do kraja 2026. godine, s čak 63% šanse da se pretvori u tzv. „super El Niño“, piše BBC.
Kada se ovaj fenomen zbroji s desetljećima globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, stručnjaci predviđaju da bi 2027. godina mogla postati najtoplija godina u povijesti mjerenja, donoseći goleme poremećaje u opskrbi hranom, svjetskoj ekonomiji i ekosustavima.
– Uvjeti El Niña dolit će ulje na vatru svijeta koji se već zagrijava. Posljedice će pogoditi još jače, putovati još dalje i prelaziti granice razarajućom brzinom – dramatično je upozorio glavni tajnik UN-a, António Guterres.
Anatomija fenomena: Zašto je ovaj El Niño toliko opasan?
El Niño se razvija u Tihom oceanu i atmosferi iznad njega. Kada uobičajeni vjetrovi koji pušu od istoka prema zapadu oslabe ili promijene smjer, toplija voda se širi središnjim i istočnim tropskim Pacifikom.
NOAA je proglasila početak nove faze nakon što je zabilježeno da je temperatura površine mora u tom dijelu Pacifika za više od 0,5 °C iznad prosjeka, uz zamjetan pad atmosferskog pritiska. Da je fenomen prisutan, potvrdila je i Japanska meteorološka agencija.
Ono što posebno brine znanstvenike jesu neuobičajeno tople vode ispod same površine oceana. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), te su vode na pojedinim mjestima čak 6 °C toplije od prosjeka. Budući da toplina iz dubina s vremenom izbija na površinu, to je jasan signal potencijalnog „super“ El Niña, koji se definira kada površinsko zagrijavanje dosegne 2 °C ili više kroz duže razdoblje. Takvi ekstremni događaji zabilježeni su tek nekoliko puta od 1950. godine.
Globalne posljedice: Od suša i požara do poplava
Utjecaj El Niña na vrijeme ovisi o geografskom položaju i dobu godine, no povijest pokazuje jasne obrasce:
| Regija | Očekivane vremenske prilike i rizik |
| Južna Amerika, JI Azija, Australija | Ekstremne vrućine, suše i povećan rizik od šumskih požara. |
| Južni dio SAD-a | Obilne oborine i povećan rizik od poplava. |
| Indija | Moguće slabljenje ključnih monsunskih kiša. |
| Istočni i središnji Pacifik | Veći broj tropskih oluja (dok se u Atlantiku očekuje manje oluja). |
| Europa | Kompliciran utjecaj koji može varirati; prema meteorološkim modelima, El Niño može povećati šanse za blagi početak i iznimno hladan svršetak zime na europskom kopnu. |
– Snažan El Niño pojačat će suše i obilne kiše te povećati rizik od toplinskih valova kako na kopnu, tako i u oceanu – izjavila je glavna tajnica WMO-a, Celeste Saulo.
Udar na ljude: Hrana, ribarstvo i ekonomija
Stručnjaci povlače paralele s razdobljem 2015.–2016. godine, kada je zabilježen jedan od najjačih El Niña u povijesti. Tada je svijet svjedočio nestašici vode na Karibima, rekordnim olujama na Pacifiku i katastrofalnoj suši na Rogu Afrike, što je uzrokovalo masovnu nestašicu hrane za milijune ljudi.
Ove godine situacija bi mogla biti još složenija:
Suše u Južnoj Americi i Aziji mogle bi uništiti urode u trenutku kada je distribucija gnojiva već poremećena zbog efektivnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. To implicira manje urode i skok cijena hrane.
Ribari u Južnoj Americi (koji su još u 17. stoljeću fenomen nazvali El Niño de Navidad – Dijete Isus, jer se javlja oko Božića) suočit će se s drastičnim padom ulova. Toplija voda sprječava podizanje hladne vode bogate hranjivim tvarima, zbog čega nestaje hrane za vrste poput inćuna.
Kakva je uloga klimatskih promjena?
Znanstvenici UN-ovog IPCC-a ističu da su eventi El Niña od 1950. godine snažniji od onih u stoljeću prije toga, iako povijesni dokazi (poput godova na stablima) pokazuju varijacije u snazi još od 1400-ih.
Iako još nema jasnog konsenzusa i izravnih dokaza da klimatske promjene uzrokuju učestalost El Niña, računalni modeli sugeriraju da bi zbog globalnog zatopljenja ovi procesi mogli postati intenzivniji. Ono što je sigurno: klimatski poremećaji El Niña sada sjedaju na temelje već pregrijanog planeta, što će rezultirati još ekstremnijim i razornijim vremenskim nepogodama.
Što je La Niña?
El Niño ima i svoju „sestru“ – fenomen La Niña. Tijekom La Niñe događaju se suprotni procesi: površina mora u središnjem i istočnom Pacifiku postaje hladnija od prosjeka. Ona obično donosi vlažnije vrijeme Australiji i Indoneziji, a sušu jugu SAD-a. Ova dva fenomena obično se izmjenjuju svake dvije do sedam godina.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Vjerojatnost je čak 98%: Klimatolozi predviđaju jedan od najsnažnijih fenomena u povijesti, evo što čeka Europu
El Niño će vjerojatno stići kasnije ove godine, objavila je svemirska agencija NASA, tumačeći podatke o razini mora koje je izmjerio satelitski sustav Sentinel-6 Michael Freilich. Najnovije snimke satelita Sentinel-6 Michael Freilich otkrile su masivni val tople morske vode, širok oko 1000 kilometara, koji se kreće preko Tihog
