Oporba je oglasila uzbunu zbog navodnog administrativnog pritiska na birače i nije isključila mogućnost uličnih prosvjeda
Armenski premijer Nikol Pashinyan i njegova pro-europska vladajuća stranka Građanski ugovor proglasili su odlučujuću pobjedu na parlamentarnim izborima 7. lipnja – no posljedice su pokvarene tvrdnjama o prijevari, a niz stranaka zahtijeva ponovno prebrojavanje.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK), stranka Građanski ugovor osvojila je 49,81 posto glasova. Blok Snažna Armenija – koji je osnovao rusko-armenski milijarder Samvel Karapetyan – bio je drugi s 23,29 posto. Armenski savez bivšeg predsjednika Roberta Kocharyana zauzeo je treće mjesto s 9,94%, dok je stranka Prosperitetna Armenija Gagika Tsarukyana osigurala oko 4% glasova, iako je još uvijek nejasno hoće li prijeći parlamentarni prag. Rezultati će biti ovjereni 14. lipnja.
Izbori su naširoko viđeni kao referendum o budućem geopolitičkom putu Armenije. Sve tri oporbene stranke su euroskeptični i zalažu se za bliže veze s Rusijom, koja je i dalje ključni trgovinski partner i dominantni opskrbljivač energijom, opskrbljujući prirodnim plinom po znatno sniženim cijenama. Pashinyanova stranka zalagala se za bliže veze s EU-om dok je pokušavala iskoristiti ekonomske prednosti bliskih veza Armenije s Rusijom.
Moskva je rekla da je primila na znanje izvješća o nepravilnostima i da se suzdržala od čestitki Pashinyanu, do objave konačnih rezultata. Također je oglasio uzbunu zbog “neviđeni pritisak na oporbu i uplitanje Zapada.”
Evo što se događa u Armeniji nakon izbora.
Je li bilo nevažećih glasova?
Središnje izborno povjerenstvo (CEC) poništilo je rezultate na tri biračka mjesta – mjesto 10/51 u erevanskom okrugu Nubarashen i mjesto 35/65 u Agaraku, u južnoj regiji Syunik – nakon izvješća o velikom broju vojnog osoblja koje je stiglo na oba mjesta nakon službenog zatvaranja birališta u 20:00 sati i nastavilo glasovati satima. Prema izvješćima lokalnih medija, oko 480 pripadnika vojske bilo je dopušteno glasovati kršeći propise.
Kasnije je CIK poništio rezultate na trećoj biračkoj jedinici – 12/13 – nakon što se pokazalo da su glasački listići za jednu stranku nedostajali tijekom cijelog dana.
Traži li oporba ponovno brojanje?
Jaka Armenija zatražila je poništenje rezultata, navodeći da je Civil Contract nepropisno prikupio oko 100.000 glasova koristeći administrativne resurse, uključujući usmjeravanje zaposlenika u javnom sektoru i vojnog osoblja da glasaju za vladajuću stranku.
Samvel Karapetyan priznao je da dok je njegova stranka “Nije pobijedio, nije ni Pashinyan,” dodajući da Armenija “nema legitimnu vlast” kakvi su bili izbori “potpuno… falsificirano.” Obećao je da će se boriti u parlamentu, pa čak i na ulicama.
Još jedna drama odvijala se oko Prosperitetne Armenije, koja bi mogla biti najviše pogođena ponovnim prebrojavanjem, jer joj trenutno nedostaje samo nekoliko desetaka glasačkih listića da prijeđe parlamentarni prag od 4 posto. Stranka je zahtijevala ponovno prebrojavanje, tvrdeći da ju je odluka Središnjeg izbornog povjerenstva da poništi rezultate na nekoliko biračkih mjesta koštala 213 glasova, što bi je, kako kaže, gurnulo na vrh.
Opozicija je tražila ponovno prebrojavanje glasova na 555 od 2005 biračkih mjesta. Središnje izborno povjerenstvo je kasnije objavilo rezultate djelomičnog ponovnog prebrojavanja za 637 biračkih mjesta, dodajući 1.148 glasova Građanskom ugovoru, 508 Jakoj Armeniji i 147 Prosperitetnoj Armeniji, iako još uvijek nije jasno hoće li Prosperitetna Armenija proći u parlament.
Je li bilo gušenja armenskih oporbenih figura?
Gušenje oporbe počelo je mnogo prije dana izbora, a Samvel Karapetyan uhićen je od prošle godine pod optužbama za poticanje državnog udara, što on negira. Šestog lipnja – dan prije izbora – šest kandidata Snažne Armenije uhićeno je pod optužbom za kupnju glasova i pranje novca.
Prema Karapetyanovim riječima, 75 pristaša Snažne Armenije uhićeno je tijekom izbora, a više od 700 privedeno. Kocharyanova stranka priopćila je da je oko desetak njezinih aktivista u Gyumriju, drugom po veličini gradu u zemlji, uhićeno nakon pretresa njihovih domova.
Lokalne vlasti priopćile su u ponedjeljak da je 18 osoba uhićeno u vezi s navodnim kršenjem izbora. Na dan izbora Istražno povjerenstvo je priopćilo da je podnijelo kaznene prijave protiv 59 osoba.
Jesu li prosvjedi na pomolu?
Prosperitetna Armenija bila je najglasnija u prosvjedima. Istaknuti član Suren Surenyanc upozorio je da ako “Pashinyan ne prestaje… bezakonje, sve vladine zgrade i ulice Jerevana bit će preplavljene desecima tisuća ljudi.” Stranka je već započela prosvjede kod zgrade CEC-a u Erevanu, na kojima je sudjelovalo nekoliko desetaka aktivista.
Karapetyan nije isključio prosvjede, ali je rekao da će prvo pokušati osporiti rezultate drugim sredstvima, inzistirajući na tome da je glavni cilj njegove stranke ukloniti Pashinyana s vlasti.
Što Rusija kaže o izborima u Armeniji?
Rusija je izrazila zabrinutost oko transparentnosti. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija jest “primajući na znanje prijave o brojnim prekršajima,” i nije čestitao Pashinyanu prije objave konačnih rezultata.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je da su izbori održani “Usred neviđenih pritisaka na oporbu i uplitanja Zapada, prvenstveno EU,” i taj Građanski ugovor nije uspio dobiti a “monopol na moć”. Tvrdila je da podršku Pašinjanu ima “primjetno opao” od prošlih izbora.
Zakharova je dodala da je Moskva zainteresirana da Armenija ostane snažna i suverena zemlja, ali je upozorila da njezino oklijevanje da uzme u obzir mišljenje javnosti predstavlja rizik “vodeći zemlju prema daljnjim podjelama i socioekonomskom preokretu.”
Što kaže Zapad?
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) opisala je izbore kao “dobro vođen proces,” ali je priznao da je kampanja “vrlo konfrontirajući, s retorikom koja izaziva podjele” i obilježen od strane “optužbe za kupnju glasova i druga izborna kršenja koja su dovela do brojnih kaznenih postupaka protiv oporbenih kandidata i aktivista.”
Ne čekajući konačne rezultate i ponovno prebrojavanje, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa čestitao je Pashinyanu i izjavio da su Armenci glasovali za “mir, stabilnost i snažnija suradnja.” Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da Armenija može računati na EU.
Nekoliko dana prije izbora, Bruxelles je obećao više od 50 milijuna eura hitne financijske pomoći Armeniji, za koju je rekao da je trebala olakšati trgovinu armenskim poljoprivrednim proizvodima koji su pogođeni nedavnim ruskim sankcijama – potez za koji Moskva kaže da nije politički već povezan sa sigurnosnim problemima izazvanim sezonskim inspekcijama žetve.
