Svakih nekoliko godina Ujedinjeni narodi pokušavaju odgovoriti na pitanje u kakvom su stanju svjetski oceani. Odgovor stiže u obliku Svjetske procjene oceana, najopsežnijeg globalnog pregleda stanja mora, koju izrađuje uska skupina znanstvenika, a od ovog mjeseca u njoj je i znanstvenik IRB-a, dr. sc. Neven Cukrov.
Dr. sc. Neven Cukrov, znanstveni savjetnik u Laboratoriju za fizičku kemiju tragova Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković, imenovan je u Skupinu stručnjaka za četvrti ciklus Redovitog procesa za globalno izvješćivanje i procjenu stanja morskog okoliša, uključujući socioekonomske aspekte. Imenovanje vrijedi za razdoblje od 2026. do 2030. godine, s učinkom od 1. siječnja 2026., a potvrđeno je dopisom Ujedinjenih naroda od 6. ožujka 2026. Ujedno je riječ o prvom takvom imenovanju stručnjaka iz Hrvatske u ovo tijelo Ujedinjenih naroda.
Redoviti proces Ujedinjenih naroda jedan je od ključnih međunarodnih mehanizama za izradu sveobuhvatnih procjena globalnog stanja morskog okoliša. Uspostavljen nakon Svjetskog summita o održivom razvoju 2002. u Johannesburgu s ciljem da znanstvene spoznaje o oceanu redovito povezuju s odlukama na globalnoj razini, jedan je od rijetkih koji radi sustavno pod okriljem Opće skupštine UN i Konvencije o pravu mora.
Sam posao izrade procjene leži na Skupini stručnjaka, tijelu od najviše 25 znanstvenika, po pet iz svake regionalne skupine UN, biranih uz geografsku i rodnu ravnotežu. U četvrtom će ciklusu Skupina pripremiti novu globalnu procjenu te sažete dokumente namijenjene oblikovanju javnih politika i potpori drugim međunarodnim procesima povezanima s oceanom.
Upravo na takvoj vrsti znanja, mjerenju onoga što se događa s morem na terenu, počiva i rad dr. sc. Cukrova, koji se bavi biogeokemijom vodenih sustava, te tragovima koje u njima ostavlja ljudska aktivnost.
U njegovim istraživanjima sedimenti djeluju kao arhiv, zapis o povijesti onečišćenja metalima i radionuklidima, čemu je posvetio i doktorat o estuariju rijeke Krke. U slatkovodnim sustavima, proučavao je sedru kao zapis okolišnih promjena u slivu Zrmanje, Krke i Cetine. Raspodjelu ekotoksičnih metala istraživao je u rasponu od riječkei šibenske luke, Bakarskog i Kaštelanskog zaljeva do nacionalnih parkova Krka, Mljet i Plitvička jezera. Uz tragove metala istraživao je utjecaj dotoka podzemne vode u more te onečišćenje mikroplastikom.
Dokazano je da je je na Atlantski ocean veći utjecaj imaju donosi vode putem vrulja nego sve rijeke koje se ulijevaju u njega. Stoga, posebno mjesto u njegovu radu zauzimaju anhijaline špilje, podzemna staništa na granici slatke i morske vode koje su svojevrsni prozori u podzemni estuarij i obalne vodonosnike., Na istočnoj obali Jadrana je bio začetnik istraživanja razvijajući metode špiljskog podvodnog uzorkovanja. To dugogodišnje terensko iskustvo sada ulazi u procjenu na globalnoj razini.
– Procjene stanja okoliša vrijede onoliko koliko vrijede podaci na kojima počivaju. Desetljećima mjerimo što se događa s metalima, radionuklidima i drugim onečišćenjem u Jadranu, i to je iskustvo koje sada mogu unijeti u rad Skupine – rekao je dr. sc. Cukrov.
Ovo imenovanje dodatno potvrđuje međunarodnu prepoznatljivost znanstvenika Instituta Ruđer Bošković i njihov doprinos razumijevanju i očuvanju morskog okoliša te razvoju znanstvene podloge za održivo upravljanje morima i obalnim područjima.
Institut Ruđer Bošković
