Pupovac u ratu s trgovcem dijamantima: U priču uključen i njegov šogor, milijarder iz Rumunjske

Tjednima su ekološki aktivisti, predstavnici nevladinih organizacija, ali i građani Donje Suvaje pored Gračaca negodovali zbog radova na izvoru rijeke Une. I naposlijetku su, kako se sada čini, uspjeli. Radovi na izvoru rijeke Une ipak su zaustavljeni, a potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja Branko Bačić 20. kolovoza kazao je kako je gradilište zatvoreno, te da je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, Hrvatskim vodama i Državnim inspektoratom u tijeku postupak u kojem će se pravomoćna građevinska dozvola proglasiti ništavnom. Odmah nakon Bačića, oglasila se i ministrica zaštite okoliša Marija Vučković koja je kazala da će investitoru biti naloženo zatvoreno gradilište vratiti u prvobitno stanje.

No, paralelno s time, u pozadini se rasplamsao sukob opasnih moćnika. Kako je do svega toga došlo? Na području neposredno uz izvor rijeke Une planirala se graditi mala hidroelektrana, a jedno od glavnih pitanja u toj priči jest kako je to uopće dopušteno s obzirom na to da je vrelo Une još od 1968. zaštićeno kao hidrološki spomenik prirode. Veći dio toka u susjednoj BiH proglašen je nacionalnim parkom pa nezadovoljnicima smeta uništenje stare mlinice, sječa stabala te devastacija kompletnog područja.

U Zadarskoj županiji su poručili kako je za izgradnju male hidroelektrane zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnesen još 2013. te da su se u vođenju postupka izdavanja lokacijske dozvole primjenjivali propisi koji su vrijedili u trenutku podnošenja zahtjeva. Lokacijska je dozvola, kako tumače iz županije na čijem je čelu HDZ-ov Božidar Longin, izmijenjena, dopunjena, te je pravomoćnom postala 2015., a prema uvjetima određenima lokacijskom dozvolom, iduće godine izdana je i građevinska dozvola pa potom i rješenje o produljenju građevinske dozvole do 2019. Suglasnost o postupku izdavanja lokacijske dozvole izdali su Općina Gračac, Hrvatske vode, Hrvatske šume, HEP, Sanitarna inspekcija i NATURA-JADERA. Ministarstvo zaštite okoliša izdalo je mišljenje u kojem su ocijenili da nema potrebe za procjenom utjecaja na okoliš jer taj zahvat nije na popisu onih za koje je ta obveza propisana Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš. Shodno tome je, objašnjavaju iz Županije, i investitor prijavio početak gradnje za 2022., a prijava je dostavljena svim tijelima koja spominje Zakon o gradnji.

Nemaju podatke

No iz novog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje predvodi bivša ministrica poljoprivrede Marija Vučković, tvrdili su da nemaju podatak o tome posjeduje li se za to područje dokument koji potvrđuje ocjenu prihvatljivosti zahvata u ekološkoj mreži. Do prije neki dan objašnjavali su kako je prema tadašnjem Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu nositelj zahvata dužan pribaviti akt županijskog odjela o provedenoj ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole. Prije 11 godina, kada je izdano mišljenje nekadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša, ono je konstatiralo da postupak nije potrebno provesti jer je uredbom koja je tada bila na snazi bilo propisano da za hidroelektrane manje od pet megavata ne treba provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Nova uredba na snagu je stupila 2014. te je od tada za sve tipove hidroelektrana bilo nužno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

SDSS-ovci izazvali tihi rat u Vladi: Sve su zakuhali Pupovac i Plenković

O cijelom slučaju oglasio se i Državni inspektorat, potvrdivši da su podigli kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu za gradnju male hidroelektrane, te je dozvola poništena. Da priča bude do kraja zanimljiva, u trenutku izdavanja suglasnosti na čelu općine bila je načelnica Nataša Trubić, koja je završila u zatvoru nakon priznanja da je primala mito te da se na zahtjev bivše državne tajnice Josipe Pleslić ex Rimac uključila u proces namještanja natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima.

Inače je investitor u elektranu tvrtka Pipra iz Kaštel-Štafilića, čiji su vlasnici Saša Svalina i Pierre Vice Milutin. Svalina je poznat kao vlasnik niza tvrtki od kojih je najpoznatija Starac koja se bavi eksploatacijom i preradom kamenih agregata s naglaskom na proizvodima od kalcita. Na internetskim stranicama tvrdi se da posjeduju tvornicu White Rock u Siveriću nadomak Drniša i kamenolom Vid-polje u Planom kod Trogira. Tvrtka je prošle godine ostvarivala 3,36 milijuna eura prihoda te 12.954 eura dobiti, a zapošljavali su 44 ljudi. Uz to, Svalina je direktor u Grupi Toranj, čiji je vlasnik američka tvrtka S&G Brothers koja se bavi trgovanjem plemenitim metalima i dragim kamenjem, zlatnim polugama i dijamantima iz Venezuele i Brazila. Zanimljivo je da na stranici nije moguće pronaći cijene poluga, već samo informacije kako zlatne poluge nude po zanimljivim uvjetima, što inače nije praksa.

Neizgrađeni neboder

Prije nekoliko godina Svalinina tvrtka Precious metals ostvarivala je višemilijunske prihode, koji su trenutno svedeni na stotinjak tisuća eura, a u cijeloj priči interesantna je i Grupa Toranj u kojoj nema ni zaposlenih ni prihoda, ali zato imaju imovinu tešku gotovo pet milijuna eura. U Slobodnoj su o njima pisali kao o investitorima u neboder od osam katova koji se još od 2011. gradi na Pazdigradu u Splitu. Ideja je bila da to bude golema poslovna zgrada s ekskluzivnim klubom, restoranom i helidromom, a 2016. počela se spominjati prenamjena u hotel lanca Ramada. Posljednji se put govorilo da bi sve moglo biti spremno 2017., međutim, zgrada do danas nije završena. U svakom slučaju, uz tvrtke Zemlje i more te White Rock najveći dio Svalininih tvrtki ima minimalne prihode, a dio njih je i prodao. Njegov partner Pierre Vice Milutin bio je vlasnik obrta Margarita kojem je ključna djelatnost bila ugostiteljstvo, te obrt Koralj koji se bavio ribarstvom koje vrlo vjerojatno i jest Milutinova poveznica s braćom Svalina. Tvrtku Pipra koja ulaže u hidroelektranu kupili su od Petra Župarića, na čijem je vlasništvu čestica na kojoj Svalina gradi hidroelektranu oko koje su bageri do prije neki dan rušili i gazili javno dobro kojim upravljaju Hrvatske vode.

No u cijelu je priču uključen i Svalinin šogor, milijarder Josip Heit, koji je zvijezda rumunjskih tabloida te vozi najskuplji auto u toj zemlji. Heit je poslovno vezan uz Rumunjsku, Njemačku i Ujedinjene Arapske Emirate, a povezuje ga se s mafijom i tzv. Ponzijevim shemama.

Tema je to u koju se tek sada zaista uključilo i Ministarstvo graditeljstva predvođeno Brankom Bačićem, kojemu je ovo, govorilo se u Gračacu, mogla postati prva velika, možda i najozbiljnija afera u karijeri, zbog koje bi mogao ući u sukob s neformalnim HDZ-ovim koalicijskim partnerom Miloradom Pupovcem te se zamjeriti brojnim građanima koji su svakodnevno i svojim tijelima pokušavali spriječiti nastavak radova, odnosno uništavanje toka rijeke Une. Upravo zbog pritiska građana ali i zbog Pupovca iz Bačićeva resora naposlijetku i jesu reagirali i zatvorili gradilište. No, treba podsjediti da je istim tim građanima samo koji dan prije iz Ministarstva stigao odgovor da su radovi legalni i da se odvijaju na građevinskom području pa ne ugrožavaju zaštićeno vrelo Une. Na te je poruke iz Bačićeva resora burno reagirala skupina aktivista koji djeluju u Udruzi Una Srb.

Povreda propisa

“Podsjećamo javnost da je lokacija predviđene mini hidroelektrane na rijeci Uni zaštićena u okviru ekološke mreže Natura 2000. Ova mreža zaštićenih područja prirode osnovana je kako bi se očuvale najugroženije vrste i staništa Europe, uključujući i Hrvatsku. Prema Zakonu o zaštiti prirode, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje bilo kakvih dozvola potrebno je provesti postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, što ovdje nije učinjeno. Državni inspektorat već je utvrdio povrede propisa, zbog čega je podnesena kaznena prijava protiv odgovorne osobe. Šokantno je da projekt koji ima tako ozbiljne posljedice za okoliš nije prošao potrebne procjene utjecaja na okoliš! U dokumentaciji koja je korištena za dobivanje građevinske dozvole ne postoje nikakvi uvjeti za zaštitu okoliša – nema plana za otpadne vode, nema zaštite od buke, nema analize utjecaja na ekološku mrežu niti procjene utjecaja na stanje vodnog tijela. Sve to upućuje na činjenicu da je cijeli proces vođen s ozbiljnim propustima i zloporabom položaja”, poručili su iz ove udruge te prozvali Bačićevo ministarstvo.

Zbog ove priče na noge su se digle nevladine organizacije pa se bila oglasila i Irma Popović Dujmović iz Nature Conservancy. “Iako Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nije donijelo odluku o zatvaranju gradilišta HE Una-mlin prije nego što se provede upravni postupak utvrđivanja zakonitosti donošenja lokacijske, a samim time i građevinske dozvole, također nije ni dalo zeleno svjetlo za nastavak radova. Međutim, postoji mogućnost donošenja privremene upravne mjere zatvaranja gradilišta dok se svi upravni postupci ne završe, što bi bilo u skladu s pravilima i regulativama koje štite ovo zaštićeno područje”, navela je te istaknula da projekt nema uvjete za zaštitu okoliša i prirode, što je ujedno i kršenje europskih direktiva.
Bio je to motiv za Mjesni odbor Srb, ali i Udrugu Una te platformu Moj Srb iz koje su najavljivali nove prijave čak i Europskoj komisiji. “Potpuno je neshvatljiva svakom građaninu Hrvatske namjera Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i obnove da omogući tajkunu da kupi vrijeme i omogući daljnju devastaciju Une i izgradnju mini hidroelektrane”, govorili su iz ovih aktivističkih udruga.

Kao vrhunac pritiska na institucije o slučaju se bio oglasio i Milorad Pupovac, koji je zatražio promptnu obustavu gradnje hidroelektrane koja devastira prirodu, a prosvjednicima su se pridružili njegovi stranački kolege Anja Šimpraga i Boris Milošević.

Hitan nadzor

Pupovac je ujedno zatražio hitan upravni nadzor okolnosti u kojima je izdana građevinska dozvola jer je utvrđeno da nedostaju četiri dokumenta nužna za izdavanje građevinske dozvole, među kojima kao najvažniji ističe onaj koji se odnosi na uvjete o zaštiti okoliša. Nakon svih tih pritisaka Bačićevo ministarstvo naposlijetku je donijelo odluku o zatvaranju gradilišta.
O kriminalnim radnjama vezanima uz izdavanje dozvole za devastaciju izvora rijeke Une uvelike su govorili prosvjednici tvrdeći da na svjetlo dana postupno izlaze dokazi o tome kako se pri izdavanju lokacijske dozvole na izvoru rijeke postupalo nezakonito.

Prema riječima opunomoćenice Udruge Una, odvjetnice Ajne Mujević koja je u ime udruge pokrenula ustavne postupke pred nadležnim tijelima, zapisnik Inspekcije za zaštitu prirode i Inspekcije zaštite okoliša otkriva da se pri izdavanju lokacijske dozvole, dopune lokacijske dozvole, građevinske dozvole te rješenja kojim se produljuje građevinska dozvola nije postupalo u skladu s pozitivnim propisima RH, ali ni u skladu s direktivama EU-a.

U Hrvatskoj se Srbi okrenuli protiv Srba: Spominje se i ‘četvrta Jugoslavija’

Stoga se i naši sugovornici pitaju zašto je ministarstvo koji dan prije zatvaranja gradilišta javnim priopćenjem obmanulo javnost da lokacija ne obuhvaća izvor rijeke Une te da su lokacijska i građevinska dozvola izdane u skladu s propisima, ali i da tek slijedi preispitivanje navoda iz prijedloga Udruge Una kojima je zatraženo da se rješenja proglase ništavnim, a do takvih odluka naloži obustava radova. Osim toga, nejasno je zašto ni jedan inspektorat, uključujući Inspektorat graditeljstva, te Zadarska županija, Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo zaštite okoliša nisu iskoristili zakonske mehanizme po službenoj dužnosti da već prije barem privremeno zaustave sporne građevinske radove.

Moćnici koji su uključeni u projekt nastavit će borbu za svoju malu hidroelektranu, a Pupovac je sigurno na čelu onih koji su im se najviše zamjerili. Kako nam kažu pravni stručnjaci, u sudskim postupcima nije nemoguća čak ni presuda da se radovi nisu smjeli zaustaviti, pa bi investitori sudskim putem od države mogli dobiti i financijsko obeštećenje. No, neće se sve stvari riješavati sudskim putem…