Znanstvenici su identificirali gotovo 166.000 četvornih kilometara koraljnih grebena koji imaju sposobnost preživjeti i oporaviti se od posljedica klimatskih promjena, pokazalo je istraživanje objavljeno u utorak.
To je gotovo tri puta više nego što se dosad procjenjivalo. Koraljni grebeni, koji osiguravaju stanište za četvrtinu ukupnog morskog života na Zemlji, posljednjih su desetljeća izloženi snažnom pritisku zbog razornijih tropskih oluja, onečišćenja i masovnih epizoda izbjeljivanja koralja uzrokovanih rastom temperature oceana.
Neki znanstvenici upozoravaju da se ti ekosustavi suočavaju s nepovratnim propadanjem. No analiza 45.000 istraživanja koralja, u kombinaciji s desetljećima prikupljanim klimatskim i oceanografskim podacima, omogućila je identifikaciju klimatski otpornih koraljnih grebena u 71 državi i na 100 teritorija. Među njima su i područja Kariba te dijelovi Tihog i Atlantskog oceana koji dosad nisu bili prepoznati kao potencijalna utočišta za koralje.
“Koraljni grebeni često se prikazuju kao ekosustavi koje više nije moguće spasiti”, rekla je Emily Darling, direktorica zaštite koralja u Wildlife Conservation Society i jedna od autorica istraživanja. “Ovo istraživanje pokazuje suprotno: znamo gdje postoji nada, a ono što nam sada treba jest politička volja.”
Države trenutačno izrađuju akcijske planove kojima bi do kraja desetljeća pod formalnu zaštitu stavile 30 posto kopnenih i morskih područja, cilj poznat kao “30 do 30”. Novo istraživanje omogućit će vladama da u te planove uključe i lokacije najotpornijih koraljnih grebena. “Samo 28 posto tih grebena trenutačno se nalazi unutar zaštićenih ili očuvanih područja, pa je prilika jasna, ali i hitnost djelovanja, osobito uoči mogućeg dolaska snažnog fenomena El Niño”, rekla je Darling na predstavljanju rezultata.
Stacy Jupiter, suautorica istraživanja i izvršna direktorica globalnog morskog programa pri Wildlife Conservation Society, istaknula je da bi prikupljeni podaci mogli pomoći vladama u donošenju odluka o tome gdje usmjeriti ograničena financijska sredstva kako bi se najotpornijim grebenima pružila najveća moguća šansa za opstanak.
“U nekim slučajevima, kada su grebeni pali ispod određenih pragova potrebnih za normalno funkcioniranje ekosustava, možda će biti potrebno provesti svojevrsnu trijažu i odustati od pokušaja njihove obnove”, rekla je.
