Treći dan nakon tragične pomorske nesreće u moru između otoka Brača i Šolte nakon sudara putničkog katamarana i jedrilice u kojemu je život izgubilo četvero državljana Češke, fokus se s istrage samog događaja – koja će nedvojbeno trajati mjesecima – postupno prebacuje na problem (ne)sigurnosti na moru.
Samu istragu provodi Agencija za istraživanje pomorskih nesreća u koordinaciji s cijelim nizom drugih institucija: uzimaju se iskazi svjedoka, obavljaju razgovori s akterima, provode toksikološka vještačenja te vrše pripreme za izvlačenje jedrilice koja se još uvijek nalazi na dubini od 50 do 60 metara.
Neslužbene informacije govore da skiper jedrilice na kojoj se nalazilo osam osoba – a on nije među poginulima – u trenutku nesreće nije bio za kormilom broda. Ni kapetan katamarana Krilo Eclipse također, po svemu sudeći, nije bio na zapovjednom mostu, već su plovilom upravljali prvi časnik i kormilar.
Obojica, po informacijama koje posjeduje tportal, iza sebe imaju veliko i dugogodišnje iskustvo plovidbe na moru.
Na hrvatskom dijelu Jadrana pomorski promet u posljednjih desetak godina snažno se povećao – slikovit je podatak da se ovdje nalazi čak 40 posto čarter jedrilica cijelog svijeta – a istovremeno su propisi i kriteriji za dobivanje dozvole za upravljanje brodovima olabavljeni u odnosu na ranije razdoblje.
Kontrola pomorskog prometa po općem sudu je manjkava, ponajprije zbog potkapacitiranih lučkih kapetanija i postaja Pomorske policije, te se čini da prije svega počinje nedostajati ključnog aspekta – respekta prema moru.
Ključno je kontinuirano osmatranje i prilagođavanje brzine
‘More ne prašta’, objašnjava za tportal Sanjin Dumanić iz Udruge pomorskih kapetana Split, bivši kapetan s dugogodišnjim iskustvom. On se ograđuje od komentiranja konkretne tragedije ispred Splitskih vrata u kojoj su izgubljena četiri života, jer javnost još uvijek ne raspolaže ni osnovnim informacijama o događajima koji su joj prethodili.
‘Načelno, postoje propisi i pravila o izbjegavanju sudara na moru po kojima, ako dolazi do ukrštavanja kursa dvaju brodova, postoji pravilo ‘desne ruke’. Potom postoje pravila koja govore o pretjecanju; ako se brod približava po krmi pod kutom većim od 135 stupnjeva, smatra se da pretječe i dužan je izbjegavati, a brod kojeg se pretječe dužan je zadržati kurs i brzinu. Postoji i pravilo po kojemu brod s pogonom na jedra ima prednost u odnosu na brodove na motorni pogon, a postoji i propis po kojemu se u uskim kanalima manji brodovi uklanjaju većima, posebno putničkim’, nabraja Dumanić.
‘No osnovno, najvažnije i često jedino pravilo na moru jest kontinuirano osmatranje da bi se brod s kojega je uočena opasnost na vrijeme uklonio, čega u ovom slučaju, po svemu sudeći, nažalost nije bilo. Iduće pravilo odnosi se na podešavanje brzine plovidbe, to je drugi ključan element’, dodao je sugovornik tportala.
‘Ljudi nemaju respekt prema moru, piju i drogiraju se’
Čak i od kriterija za izdavanje dozvola za plovidbu i činjenice da u Hrvatskoj važe one izdane u svim ostalim državama Europske unije, Dumanić većim problemom smatra previše ležerno ponašanje na moru koje, rekli smo, ‘ne prašta’.
‘Ljudi su često vrlo uzbuđeni pri izlasku na more i ne osjećaju nikakav respekt prema njemu, a često se u kombinaciji nađu zdravice, nekoliko pića za opuštanje, pa onda čak i droga… Nipošto ne tvrdim da je to bio slučaj u posljednjoj nesreći, dapače, ali radi se o izuzetno rizičnim faktorima koje treba znatno oštrije i temeljitije kontrolirati. Tu je i problem pretjeranog samopouzdanja, pa i bahatosti, čak i kod plovidbe u vrlo osjetljivim zonama kakva su Splitska vrata. Argument ‘tu sam plovio stotinu puta’ ne znači apsolutno ništa jer je situacija svaki put drugačija: od vremenskih uvjeta na moru do prisutnosti drugih brodova. Čovjek na jednak način može reći da je stotinu puta prošao istim križanjem, pa svejedno neće stotinu i prvi put proći zatvorenih očiju i ignorirati svjetlo na semaforu’, slikovit je ovaj kapetan u mirovini.
Prijedlog za Splitska vrata – segregacija tokova i ograničenje brzine
Za Splitska vrata, prolaz između otoka Brača i Šolte kojim na dnevnoj bazi plove tisuće brodova, Dumanić ima konkretan prijedlog:
‘U Splitskim vratima treba uspostaviti segregaciju tokova na način da se 200 metara od sredine prema istoku odvija promet prema Splitu, a 200 metara prema zapadu promet od Splita, što bi sa svake strane ostavilo po dodatnih 150 metara za manja plovila. Potrebno je i ograničenje brzine: manjim brodovima u blizini kopna na oko 5,5 čvorova, a većima na 12 ili maksimalno 15 čvorova. Time bi situacija postala znatno povoljnija’, smatra predsjednik Udruge pomorskih kapetana Split.
‘Procedura za provođenje ove ideje vrlo je jednostavna: Ministarstvo mora treba dati dozvolu Lučkoj kapetaniji, a ona treba dati nalog Hidrografskom institutu da novi režim plovidbe ‘ukrca’ u sve pomorske karte’, dodaje Dumanić.
Po njemu, Hrvatska dramatično zaostaje s izgradnjom pomorske infrastrukture, posebno novih vezova za brodove, čiji se broj povećava na dnevnoj bazi, a boljka je i rijetka mreža benzinskih crpki na moru.
‘U Splitu postoji jedna jedina, i to usred gradske luke, što samo povećava promet i gužve – posebno vikendom, kada se događaju smjene gostiju i kada luka puca po šavovima. Deseci brodova koji u nju ulaze samo da bi natočili gorivo definitivno ne pomažu tome’, zaključuje kapetan Dumanić.
Moja reakcija na članak je…
