Danas je američki Bloomberg objavio cijeli tekst nacrta američko-iranskog sporazuma koji bi trebao dovesti do prekida rata. Trebao bi biti potpisan u petak. Evo skraćenih 14 točaka:
- Iran i SAD odmah i trajno prekidaju rat i obvezuju se da neće međusobno koristiti silu niti prijetiti silom.
- Obje strane poštuju suverenitet i teritorijalni integritet druge te se neće miješati u unutarnje poslove.
- U roku od 60 dana trebaju dogovoriti konačni mirovni sporazum.
- SAD ukida pomorsku blokadu, povlači snage iz regije nakon konačnog sporazuma i obnavlja normalan promet. Svi brodovi će se povući unutar 30 dana
- Iran ponovno otvara pomorske trgovačke rute i uklanja prepreke plovidbi. Promet će se vratiti u predratno stanje unutar 30 dana [nije navedeno kako to mogu garantirati]
- SAD i partneri pomažu gospodarsku obnovu Irana planom vrijednim najmanje 300 milijardi dolara.
- SAD postupno ukida sve sankcije protiv Irana, uključujući sve međunarodne i jednostrane američke sankcije.
- Iran potvrđuje da neće razvijati nuklearno oružje, a otvorena nuklearna pitanja rješavat će se konačnim sporazumom [dakle još nije zaista definirano najbitnije pitanje, a Iran je sve ove godine ionako tvrdi da ne razvija takvo oružje].
- Do konačnog sporazuma obje strane zadržavaju postojeće stanje: Iran ne širi nuklearni program, a SAD ne uvodi nove sankcije ni dodatne snage.
- SAD odmah dopušta izvoz iranske nafte, petrokemijskih proizvoda i povezanih usluga.
- SAD postupno odmrzava iransku imovinu i financijska sredstva.
- Uspostavlja se mehanizam za nadzor provedbe sporazuma.
- Nakon početka provedbe ključnih gospodarskih i sigurnosnih mjera nastavljaju se pregovori o preostalim pitanjima.
- Konačni sporazum potvrđuje se obvezujućom rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.
Najzanimljiviji detalj: Fond od 300 milijuna dolara
Privatni fond od 300 milijardi dolara osmišljen za poticanje ulaganja u Iran predviđen je okvirnim sporazumom između SAD-a i Irana , a više od polovice tog iznosa već je izdvojeno, rekao je za Reuters izvor izravno upoznat sa sporazumom.
Fond je osmišljen kako bi objema stranama pružio ekonomski poticaj za sklapanje konačnog sporazuma o okončanju rata, rekao je izvor koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer plan još nije objavljen dok se Washington i Teheran pripremaju za potpisivanje u petak. Postojanje fonda je već ranije objavljeno, ali Reuters prvi put otkriva da je više od polovice iznosa već osigurano i da će se u potpunosti sastojati od sredstava privatnog sektora.
Američki i iranski dužnosnici izjavili su u nedjelju da su se dogovorili o okviru za okončanje rata, koji je započeo napadom američkih i izraelskih snaga na Iran 28. veljače. Dogovor podrazumjeva prekid američke blokade Irana i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne rute opskrbe naftom i plinom diljem svijeta.
Novi fond je privatno investicijsko sredstvo, a ne program obnove ili reparacije i neće uključivati nikakav državni novac ili potpore, rekao je izvor, dodajući da su se tvrtke sa sjedištem u SAD-u, arapskim državama Perzijskog zaljeva, Aziji, Južnoj Americi i Africi složile obvezati financiranje. Izvor je rekao da obećana ulaganja obuhvaćaju energetiku, logistiku, proizvodnju i transport.
Iran traži reparacije kao uvjet za mir
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je usprotivio se bilo kakvoj karakterizaciji fonda kao američke investicije. “Mi ne ulažemo, ne dajemo 10 centi”, rekao je Trump u pokušaju da zaštiti imidž, dodajući da to ne traži ni od zemalja Perzijskog zaljeva da ulažu.
“Rekao bih da to neće raditi neko vrijeme dok ne otkriju ponašanje. To je stvar ponašanja, ali mi ne ulažemo“, rekao je standardno nejasno na marginama summita G7 u Francuskoj.
Glasnogovornica Bijele kuće ranije je istaknula intervju CBS-a s potpredsjednikom J.D. Vanceom u kojem je rekao da bi Iran mogao dobiti pristup fondu za obnovu od 300 milijardi dolara koji podupiru zaljevske zemlje ako se pridržava sporazuma. Dakle, fond bi trebao biti nešto kao poluga koja će kontrolirati daljnje ponašanje Irana, ili ga barem tako žele prezentirati kako ne bi priznali gubitak u odnosu s Iranom.
Visoki iranski izvor rekao je za Reuters da je Teheran izvorno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od SAD-a, ali Washington je rekao da je neće isplatiti. Tada se pojavila ideja za fond, koji će se zvati Fond za obnovu i razvoj.
Mehanizam predviđa doprinos regionalnih zemalja na različite načine, rekao je iranski izvor. To uključuje osiguravanje zajmova, uspostavljanje kreditnih linija ili izravno financiranje obnove lokacija oštećenih u ratu, uključujući objekte poput čeličane Mobarakeh, rafinerija, zračnih luka i, šire gledano, infrastrukture pogođene sukobom.
Bogatstvo Irana
Unatoč veličini države i njezinih resursa, malo je stranih ulaganja u Iranu od islamske revolucije Iran, jedno od najvećih gospodarstava Bliskog istoka, u posljednja četiri desetljeća nije privukao gotovo nikakva značajna strana izravna ulaganja, a iza njega su stali uzastopni valovi američkih i međunarodnih sankcija. Zemlja ima druge najveće dokazane rezerve prirodnog plina na svijetu i četvrte najveće dokazane rezerve nafte.
Također ima mladu, obrazovanu populaciju od više od 92 milijuna ljudi, raznoliku industrijsku bazu i značajan neiskorišteni potencijal u sektorima od petrokemije i rudarstva do turizma i poljoprivrede.
Investicijski fond je potpuno odvojen od paralelnog pregovaračkog puta o ukidanju američkih sankcija i oslobađanju iranske suverene imovine zamrznute u inozemstvu, rekao je izvor upoznat sa sporazumom, opisujući ta dva kao zasebne financijske mehanizme s različitim svrhama i vremenskim okvirima.
Fond neće biti osnovan niti će postati operativan dok se ne postigne konačni i zadovoljavajući dogovor. Memorandum o razumijevanju, nakon potpisivanja, namijenjen je strukturiranju procesa tijekom sljedećih 60 dana. “Bit će kreiran tek nakon što se potpiše konačni sporazum”, rekao je izvor. “Tijekom tih 60 dana administratori fonda surađivat će s Irancima i investitorima na planiranju i određivanju opsega projekata”.
U ponedjeljak u intervjuu za CBS, Vance je rekao da bi Iran mogao dobiti pristup fondu za obnovu od 300 milijardi dolara koji podupiru zaljevske države ako se pridržava sporazuma s Washingtonom, uključujući demontiranje svog nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog uranija i prihvaćanje strogog režima inspekcije i provedbe.
Izvor nije rekao kako će se fondom upravljati ili tko će njime upravljati, napominjući da ključni detalji tek trebaju biti razrađeni.
Izvor je među onima koji su preuzeli obveze imenovao tvrtke iz Južne Koreje, Japana, Singapura, Malezije i SAD-a, ali je odbio dati sveobuhvatan popis.
Memorandum od 60 dana je okvirni, a ne konačni sporazum, a očekuje se da će američki i iranski pregovarači tijekom tog razdoblja raditi na više područja, pokrivajući nuklearna pitanja , sankcije i regionalna sigurnosna pitanja.
Blic analiza Zorana Metera: Je li mir između SAD-a i Irana konačan, ili će trajati koliko i SP u nogometu?
