U Arheološkom muzeju u Splitu sinoć je otvorena izložba “DELMATI – Između mita i stvarnosti”, a prizor ispred najstarijeg hrvatskog muzeja najbolje je govorio koliko je javnost čekala ovakav kulturni događaj. Otvorenju je, prema podacima organizatora, nazočilo više od 1300 posjetitelja, a muzejski vrt i prostor ispred zgrade ispunili su građani, predstavnici struke, znanstvenih i kulturnih institucija te brojni zaljubljenici u povijest Dalmacije.
Nema previše dvojbe da je riječ o jednoj od najiščekivanijih izložbi u Splitu posljednjih godina. I ne samo zbog velikog broja eksponata, nego zbog teme koja je istodobno svima bliska i zapravo nedovoljno poznata. Delmati su narodu Dalmacije ostavili ime, ali o njima često znamo manje nego što mislimo.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Kliknite za pregled
Narod po kojem Dalmacija nosi ime
Izložba donosi dosad najopsežniji prikaz delmatske baštine. Kroz 420 izložaka i 20 tematskih cjelina predstavljeni su naselja, gospodarstvo, trgovina, ratovanje, vjerovanja, pogrebni običaji, nošnja, nakit, oružje te odnosi Delmata s okolnim zajednicama i Rimom.
Posebnu pozornost privlače predmeti vezani uz rijeku Cetinu, delmatsko-rimske ratove, kacige, koplja, nakit, ali i prikaz religijskog života Delmata. U muzejskom lapidariju uređen je svojevrsni prikaz svetišta, s monumentalnom instalacijom božanstva Silvana visokom više od tri metra.
Ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević istaknuo je da je u izložbu uložen ogroman trud te da su nastojali obuhvatiti cijeli prostor na kojem su Delmati živjeli – od Krke do Neretve, odnosno od srednje Dalmacije prema zapadnoj Bosni i jugozapadnoj Hercegovini.
“U katalogu smo prvi put predstavili sintezu svih dosadašnjih istraživanja delmatskih lokaliteta i dali novi stručni i znanstveni uvid u građu. Ovo je zaokruženi prikaz njihove materijalne i duhovne kulture”, poručio je Jurčević.
Kliknite za pregled
Izložba koja ruši stereotipe
Večer je započela nastupom grupe Kries, čija je glazba, uz svjetlo i video projekcije, stvorila snažan uvod u priču o prostoru koji je nekoć bio pejzaž Delmata. Nakon toga uslijedio je svečani program otvorenja, kojem su nazočili i izaslanica ministrice kulture i medija Anja Jelavić, zamjenik župana Stipe Čogelja, zamjenica splitskog gradonačelnika Matea Dorčić te brojni predstavnici kulturnih i znanstvenih institucija.
Koautorica i kustosica izložbe Marta Kalebota naglasila je da izložba obuhvaća svakodnevni život Delmata i susjednih zajednica u željeznom dobu. Predmeti dolaze iz 14 institucija iz dvije države, a dio njih javnosti se predstavlja prvi put, među njima i nalazi iz Stobreča.
Posebno je zanimljivo što izložba Delmate ne prikazuje samo kao ratnike iz antičkih zapisa, nego kao zajednicu koja je gradila naselja, obrađivala zemlju, trgovala, štovala božanstva, razvijala nošnju, koristila nakit i stvarala vlastiti kulturni identitet.
Tek smo zagrebali površinu
Arheolog Hrvoje Potrebica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upozorio je da smo, unatoč velikom dosegu ove izložbe, još uvijek tek na početku ozbiljnijeg razumijevanja Delmata.
“Ovo je rezimiranje onoga što u ovom trenutku znamo o Delmatima. Kao što kaže naziv izložbe, nalazimo se između mita i stvarnosti. Ova tema zaslužuje sustavna istraživanja”, poručio je Potrebica.
Upravo je to možda i najvažnija poruka ove izložbe. Delmati nisu samo povijesna fusnota prije Grka, Rimljana i kasnijih razdoblja. Oni su jedan od ključnih slojeva identiteta ovoga prostora. Njihovi tragovi i danas su oko nas – u gradinama, gomilama, suhozidima i krajoliku koji svakodnevno prolazimo, često i ne znajući koliko je star i važan.
Nažalost, ti su tragovi nerijetko ugroženi devastacijama, nebrigom, gradnjom i intervencijama u prostoru koje ne prepoznaju vrijednost arheološke baštine. Zato ova izložba nije samo kulturni događaj, nego i poziv na odgovorniji odnos prema prostoru koji baštinimo.
Stobreč, Cetina i svetišta kao tragovi života
Arheologinja Marina Ugarković Džafić s Instituta za arheologiju govorila je o nalazima iz Stobreča, jednog od najstarijih naselja na području današnje Hrvatske, osobito važnog za priobalje. Iako Delmati ondje nisu živjeli, povijesni izvori ih spominju u kontekstu sukoba i pritisaka koji su prethodili rimsko-delmatskim ratovima.
Na izložbi se mogu vidjeti ulomci nošnje, keramičke posude, pribor za ribarenje, ali i mala zlatna ptica kao dio nošnje. Takvi predmeti posjetitelju približavaju svakodnevicu željeznog doba više nego bilo koja suhoparna povijesna rečenica.
Jedna od najzanimljivijih priča odnosi se i na Cetinu, koja za Delmate nije bila samo prirodni resurs, nego i sakralni prostor. Rijeka, svetišta, predmeti prinošeni božanstvima i tragovi obreda pokazuju da se pred nama nalazi svijet složeniji, bogatiji i dublji od stereotipa koje su o Delmatima ostavili antički pisci.
Izložba koju Dalmacija treba vidjeti
Izložba “DELMATI – Između mita i stvarnosti” može se razgledati u Arheološkom muzeju u Splitu do 31. listopada 2026. godine. Sudeći po interesu na otvorenju, ali i po dojmovima posjetitelja, riječ je o izložbi koja bi mogla obilježiti kulturnu godinu u Splitu.
Ona je istodobno atraktivna, edukativna i važna. Atraktivna jer posjetitelja uvodi u dojmljiv scenografski i multimedijski prostor. Edukativna jer objašnjava tko su bili Delmati, gdje su živjeli i kako su oblikovali prostor koji danas nazivamo Dalmacijom. Važna jer podsjeća da arheološka baština nije nešto daleko i mrtvo, nego dio našeg identiteta koji još uvijek čeka da ga bolje razumijemo.
Kako je poručila Marta Kalebota: “Ne dajmo da Delmati ostanu samo ime, sačuvajmo zajedno njihovu baštinu!”
Moja reakcija na članak je…
