Najnoviji ukrajinsko-ruski rat: Zelenski upozorava na ‘masivni napad’ iz Moskve dok je u udarima ubijeno najmanje šest ljudi

Najmanje četiri osobe su ubijene, a 28 je ranjeno u napadu ukrajinske bespilotne letjelice na poluotok Krim koji je pod kontrolom Rusije, rekao je guverner kojeg je postavila Rusija.

Odvojeno, lokalne vlasti u ruskom ‌Krasnodarskom kraju rekle su da je u napadu ukrajinske bespilotne letjelice ubijena ‌jedna osoba na putničkom trajektu i da je zapalio naftni terminal.

Trajektna linija preko Kerčkog tjesnaca, koji odvaja Krim od regije Krasnodar, privremeno je obustavljena, rekle su vlasti.

Inicijativa ima za cilj bržu i jeftiniju proizvodnju streljiva od postojećih sustava poput raketa Storm Shadow.

Novi sustavi, sposobni pogoditi ciljeve udaljene najmanje 500 km i nositi bojevu glavu od 225 kg, ispaljeni su na poligonu na Hebridima, a planirana su daljnja ispitivanja u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ministarstvo obrane (MoD) pozvalo je tvrtke da razviju oružje koje prelazi 600 km na sat, košta oko 400.000 funti po jedinici i proizvodi najmanje 20 komada mjesečno unutar nekoliko mjeseci od narudžbe.

Primljeno je oko 27 industrijskih ponuda, a prošle veljače održane su prezentacije u stilu “Dragon’s Den”. Šest tvrtki tada je dobilo ugovore vrijedne oko 5 milijuna funti za dizajn i testiranje oružja u samo sedam mjeseci.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky pozvao je vlasti u susjednoj Bjelorusiji već drugi dan zaredom da demontiraju relejne stanice za koje je rekao da igraju ulogu u organiziranju napada ruskih bespilotnih letjelica na ukrajinske regije.

Bjelorusija, pod dugogodišnjim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, bila je jedan od najbližih saveznika Moskve u ratu protiv Ukrajine koji traje više od četiri godine i dopustila je Kremlju da koristi njezin teritorij za invaziju u veljači 2022.

Lukašenko, koji je na vlasti od 1994., opetovano je rekao da ne želi daljnje uplitanje u sukob, ali Zelenski je pozvao Bjelorusiju da dokaže da neće pružiti izravnu potporu Moskvi u ratnim naporima.

Zelenski se nije izravno osvrnuo na Lukašenka u svom noćnom videoobraćanju i aludirao je na njegov sporni reizbor za nove mandate. Ali ​rekao je da ⁠Ukrajina zna za četiri relejne stanice u Bjelorusiji koje pomažu ruskoj vojnoj aktivnosti.

“Bjelorusija još uvijek ima vremena demontirati ovu opremu. Također znamo za svaku tvornicu u Bjelorusiji koja radi za Rusiju i podržava rat”, rekao je.

“Ukrajina to ne želi i upozorili smo de facto rukovodstvo Bjelorusije koje ima utjecaj na ovaj razvoj događaja”, rekao je.

Nuklearna elektrana Zaporizhzhia u jugoistočnoj Ukrajini, okupirana od Rusije, priopćila je jučer da je vanjsko napajanje ponovno uspostavljeno nakon što se neko vrijeme morala oslanjati na proizvodnju dizela.

Rusija je zauzela elektranu u ‌prvim tjednima ⁠rata i svaka strana od tada redovito optužuje drugu za vojnu akciju ‌koja ugrožava ​nuklearnu sigurnost.

U priopćenju ruskog rukovodstva elektrane na Telegramu se kaže da elektrana radi normalno nakon prelaska na vanjsko napajanje. Razine zračenja bile su normalne.

UN-ov nuklearni nadzornik, ‌Međunarodna agencija za atomsku energiju, također je izvijestila o ponovnom uspostavljanju vanjske ‌linije nakon prekida od ‌4 i pol sata.

Ukrajinsko ministarstvo energetike priopćilo je da je za prekid veze odgovorna ruska vojna aktivnost, što je 20. takav slučaj otkako je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.

Elektrana, najveća u Europi sa šest reaktora, ne proizvodi električnu energiju, ali treba struju koju dovode dvije vanjske veze kako bi se nuklearno gorivo u postrojenju hladilo.

Rusija je oslobodila 24 Filipinca koji su mjesecima bili zatočeni bez optužbi u sibirskom gradu, nakon što je filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr. izrazio zabrinutost za njih na sastanku s predsjednikom Vladimirom Putinom, rekli su filipinski dužnosnici u subotu.

Njih 24 stiglo je u Manilu s dva leta rano u nedjelju, a prvu skupinu dočekala je filipinska ministrica vanjskih poslova Theresa Lazaro, koja je pratila Marcosa u njegovim razgovorima s Putinom u srijedu u ruskom gradu Kazanu, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova u Manili.

Tajnik radnika migranata Hans Cacdac dočekao je posljednju skupinu oslobođenih radnika prije zore. Njegova agencija pružila je neodređenu pomoć radnicima koji su bili zatočeni u ruskoj regiji poznatoj po ekstremnim zimskim temperaturama.

Ruske navođene bombe pogodile su u subotu stambeni blok u drugom po veličini ukrajinskom gradu Kharkivu, ubivši najmanje jednu osobu i ranivši devet, uključujući šestogodišnjaka, priopćile su vlasti u subotu.

Tijelo je izvučeno iz ruševina nekoliko sati nakon napada, rekao je gradonačelnik Ihor Terekhov na Telegramu.

Rekao je da su bombe pale na nisku zgradu u četvrti Kholodnohirskiy u Harkovu u ranim jutarnjim satima u subotu. Šef regionalne uprave Oleh Syniehubov rekao je da je najmanje devet osoba ozlijeđeno, od kojih je pet hospitalizirano.

Na drugom mjestu u Kharkivu, ruski dron udario je u petak navečer u civilni automobil, ubivši muškarca i ranivši ženu koja je vozila, rekao je Syniehubov.

Međunarodna agencija za atomsku energiju priopćila je u subotu da je ukrajinska nuklearna elektrana Zaporizhzhia izgubila napajanje izvan lokacije po 20. put tijekom sukoba s Rusijom zbog problema s unutarnjim dalekovodima lokacije koji utječu na njenu jedinu preostalu vezu od 330 kV, Ferosplavna-1.

Dizel generatori za hitne slučajeve aktivirani su kako bi se održalo hlađenje reaktora i ostale bitne funkcije nuklearne sigurnosti, rekla je agencija u objavi na X.

Europska unija ne namjerava biti posrednik u slučaju mirovnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini, jer je na strani Kijeva, rekao je u petak predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

Diplomatska uvertira u Kremlj predsjednika Europskog vijeća Antonia ​Coste razotkrila je ‌podjele na summitu čelnika EU oko toga kako ‌riješiti odnose s ‌Rusijom.

Costa je na tiskovnoj konferenciji nakon summita rekao da “nema vjerodostojnih znakova” da se Rusija želi uključiti u ozbiljne pregovore.

“Ono što radim preko svog ureda je uspostavljanje diplomatskog kanala, ‌jer ne možemo ovisiti samo o drugima ‌u tumačenju ruskih poruka i moramo biti u mogućnosti prenijeti Rusiji ‌naše vlastite poruke”, rekao je Costa.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da bi eskalacija između Rusije i NATO-a mogla dovesti do razmjene nuklearnih napada s katastrofalnim posljedicama.

“Izravan sukob između NATO-a i Rusije mogao bi brzo eskalirati u razmjenu nuklearnih udara, s katastrofalnim posljedicama”, napisao je u članku objavljenom na web stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova.

“Pod zastavom ‘strateške autonomije’, Europa je svjedok značajnog jačanja svojih vojnih kapaciteta, uključujući i nuklearnu sferu.

“Namjera Pariza da proširi svoj ‘nuklearni kišobran’ na nekoliko država članica EU-a i NATO-a izvor je duboke zabrinutosti.

“Ovo neće učiniti ništa za jačanje sigurnosti same Francuske ili primatelja njezine takozvane zaštite.”