Mitch Presnick – gostujući suradnik za kineske studije na Sveučilištu Harvard, bivši upravni direktor kineske prakse APCO Worldwide, tvrtke za savjetovanje i lobiranje iz Washingtona i bivši potpredsjednik Američke gospodarske komore u Kina – i njegov pomoćnik James B. Estes napisali su članak za Harvard Bussiness Review pod nazivom “4 ključne snage kineske ekonomije – i što one znače za multinacionalne kompanije”.
U njemu izlažu kako je godine 1978. nasljednik Mao Zedonga Deng Xiaoping pokrenuo svoju politiku “Reforma i otvaranje” kako bi iskoristio zapadnu tehnologiju i znanje za razvoj Kine. Bio je, kažu, to politički riskantan potez: “Ideološki tvrdolinijaši u Komunističkoj partiji negodovali su zbog implicitne pretpostavke ekonomske zaostalosti Kine u socijalizmu – i nadmoći kapitalističkog Zapada. Ali Deng je prepoznao da kineska modernizacija zahtijeva i pragmatizam i poniznost.”
Danas se, naglašavaju autori, uloge mijenjaju. Iako je prerano reći hoće li kineski hibridni (kako ga zovu) “državni kapitalistički” sustav nadmašiti zapadne modele, on ima neospornu snagu. Naime, Kina prednjači u 53 od 64 kritična tehnološka polja, prema Australskom institutu za stratešku politiku. Ovaj uspjeh temelji se na centraliziranom planiranju i kontroli – koji krasi kineskio autohtono socijalističko-tržišno gospodarstvo – ali također uključuje nemilosrdnu konkurenciju koja proizvodi globalne pobjednike koji su sposobni natjecati se cijenom i kvalitetom u razvijenim i privredama u razvoju. “Niti jedna druga zemlja ne može se mjeriti s kineskim tržišnim razmjerima ili entuzijazmom potrošača za najnovijim tehnološkim čarobnjaštvima”, smatraju autori.
Dengov pragmatizam
“Čelnici multinacionalnih korporacija moraju usvojiti određeni Dengov pragmatizam i poniznost kako bi danas postigli uspjeh u Kini. Oni koji to učine vidjet će profitabilan globalni rast i imat će prednost na svojim domaćim tržištima, pod uvjetom da iskoriste prilike u četiri ključne snage kineskog gospodarstva”, piše u radi. A evo i koje su to stavke.
1. Inovacijski ekosustav: Tajna kineske tehnološke dominacije
Jedna od ključnih snaga kineske ekonomije leži u njezinom inovacijskom ekosustavu, koji se odlikuje jedinstvenom kombinacijom centraliziranog planiranja i nemilosrdne tržišne konkurencije. Kineski inovacijski model omogućava startupima koji se usklađuju s prioritetnim industrijama, koje je odredila vlada, da napreduju kroz povoljne politike i masivna ulaganja u znanstvena istraživanja. Ovaj sustav omogućava Kinezima da preuzmu vodstvo u raznim tehnološkim poljima, posebno u čistim tehnologijama, gdje Kina drži dominantnu poziciju u globalnim opskrbnim lancima za solarne panele i litij-ionske baterije.
Jedan od primjera uspješne suradnje između kineskih i zapadnih kompanija je partnerstvo američke tvrtke Invenergy s kineskim gigantom LONGi Green Energy Technology. Invenergy je iskoristio kinesku naprednu tehnologiju i opseg proizvodnje kako bi otvorio najveću solarnu tvornicu u SAD-u, čime je osigurao ključnu ulogu u američkom zelenom prelazu. Ovaj primjer pokazuje kako zapadne kompanije mogu profitirati surađujući s kineskim tvrtkama u strateškim sektorima.
2. Ulaganje u globalni jug: Kineska strategija za tržišta u razvoju
Kineska prisutnost na tržištima u razvoju, posebno u Africi, Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji, predstavlja još jednu ključnu snagu kineske ekonomije. Dok su zapadne multinacionalne kompanije dugo ignorirale ove regije, fokusirajući se na zrela tržišta, Kina je uspjela prilagoditi svoje proizvode i usluge lokalnim potrebama i time osvojiti značajan tržišni udio. Kineski proizvođači pametnih telefona, kao što su Transsion Holdings, Xiaomi i Huawei, sada drže dominantne pozicije na tržištima Indije i Afrike.
Inicijativa Pojas i put (BRI), koja obuhvaća više od 150 zemalja, dodatno učvršćuje kineski utjecaj u ovim regijama, stvarajući prilike za kineske tvrtke, ali i za zapadne multinacionalke koje su spremne surađivati s kineskim partnerima. Američki Cummins Inc., na primjer, uspostavio je niz uspješnih zajedničkih ulaganja s kineskim proizvođačima, čime je osigurao svoju prisutnost na kineskom i drugim tržištima u razvoju.
3. Ultra-konkurentna tržišta: Škola preživljavanja za globalne prvake
Kina je poznata po svojoj nemilosrdnoj tržišnoj konkurenciji, koja često dovodi do stvaranja globalnih prvaka u industriji. Tvrtke koje prežive na kineskom tržištu, koje se često opisuje kao “Arena gladijatora”, izlaze jače i spremnije za globalnu dominaciju. Kineske kompanije kao što su CATL, BYD i Huawei su primjer takvih uspjeha, s obzirom na to da su sve tri tvrtke postale lideri u svojim industrijama na svjetskoj razini.
Musk “zaplivao”
Tesla je također iskusio brutalnost kineske konkurencije kada je ušao na tržište električnih vozila u Kini. Suočavajući se s domaćim rivalima poput NIO i BYD, Tesla je morao prilagoditi svoje strategije, uključujući značajna smanjenja cijena, kako bi zadržao svoj udio na tržištu. Ovaj primjer ilustrira kako zapadne tvrtke mogu učiti od kineskih konkurenata, usvajajući njihove metode brzog prilagođavanja i inovacija.
4. 1,4 milijarde potrošača: Kinesko tržište koje se ne smije zanemariti
Kina se može pohvaliti jednim od najvećih i najsofisticiranijih potrošačkih tržišta na svijetu. Unatoč rastućim pozivima na “smanjenje rizika” i “odvajanje” od Kine, nijedna globalna kompanija ne može si priuštiti ignoriranje potencijala koji nudi kinesko tržište. S gotovo 17 posto globalnog BDP-a, kineska ekonomija ima ogroman utjecaj na globalnu trgovinu, a njezin rast potiče potražnju za raznim proizvodima, od luksuzne robe do električnih vozila.
Zapadne kompanije koje se povuku iz Kine riskiraju gubitak strateških prilika, kao što je pokazao slučaj Amazona, koji je 2019. godine zatvorio svoje poslovanje u Kini. Ovaj potez ostavio je Amazon ranjivim na konkurentske prijetnje, ne samo na međunarodnoj, nego i na domaćoj razini, što je ilustrirano uspjehom kineske platforme Temu na američkom tržištu e-trgovine.
Globalni lider
Konačno, autori naglašavaju da je Kina danas puno više od zemlje koja uči od Zapada; ona je postala globalni lider u mnogim ključnim industrijama. Multinacionalne kompanije koje žele ostati konkurentne na globalnoj razini moraju usvojiti pragmatizam i poniznost, po uzoru na Xiaopinga, te prepoznati snage kineske ekonomije.
Ulaganje u inovacijski ekosustav, iskorištavanje prilika na tržištima u razvoju, učenje od kineskih konkurenata i prisutnost na kineskom potrošačkom tržištu ključni su elementi za dugoročan uspjeh u današnjem globalnom gospodarstvu. Ignoriranje ovih faktora znači riskirati gubitak konkurentske prednosti i prepuštanje globalnog rasta kineskim suparnicima.
“Vrijeme je da multinacionalne kompanije okrenu paradigmu. Tvrtke poput Tesle, Cumminsa, Invenergyja i Forda prilagodile su svjetonazor oblikovan desetljećima zapadnog tehnološkog vodstva i shvatile da Kina, uza sve svoje makroekonomske izazove, ima bitne prednosti koje treba kapitalizirati. Multinacionalne tvrtke koje ne razumiju i ne slijede njihovo vodstvo riskiraju prepuštanje globalnih prihoda i strateških prilika svojim kineskim konkurentima”, zaključuju autori.
Kina protiv Amerike: tko je od ove dvije sile velika prijetnja, a tko globalni lider?
