Kina je ponovno zasjela na sam vrh svjetske ljestvice superračunala. Novi sustav nazvan LineShine proglašen je najmoćnijim superračunalom na svijetu prema najnovijoj ljestvici TOP500, predstavljenoj na 67. izdanju međunarodne konferencije u Hamburgu.
Time je okončana dominacija američkog sustava El Capitan, koji je držao vodeću poziciju od studenoga 2024. godine. LineShine je ujedno peti sustav na svijetu koji je dosegnuo razinu egzaskalnog računalstva (Exascale), odnosno sposoban je izvesti više od milijardu milijardi (trilijun) operacija u sekundi.
Prema podacima TOP500 organizacije, LineShine je instaliran u Nacionalnom superračunalnom centru u kineskom Shenzhenu, a razvio ga je Shenzhen Cloud Computing Center. Shenzhen, jedno od najvažnijih kineskih tehnoloških središta, često se naziva i “kineskom Silicijskom dolinom”.
Ovo je prvi put od 2017. godine, kada je vrh ljestvice držao kineski sustav Sunway TaihuLight, da se jedno kinesko superračunalo nalazi na prvome mjestu TOP500 poretka.
“Debi sustava LineShine povećao je broj egzaskalnih sustava u svijetu s četiri na pet te po prvi put osigurao prisutnost egzaskalnih računala istodobno u Aziji, Sjevernoj Americi i Europi”, navodi se u priopćenju TOP500 organizacije.
Tri superračunala u Americi, jedno u Njemačkoj…
Na drugom mjestu nalazi se američki El Capitan iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji. Treće i četvrto mjesto zauzimaju američki sustavi Frontier iz Nacionalnog laboratorija Oak Ridge te Aurora iz Nacionalnog laboratorija Argonne. Peto mjesto pripalo je njemačkom superračunalu Jupiter, smještenom u superračunalnom centru Jülich.
Ljestvica TOP500 nije samo pitanje prestiža jer vrhunska superračunala predstavljaju važan pokazatelj tehnološke snage pojedine države, razvijenosti njezine industrije čipova, sposobnosti razvoja naprednih sustava umjetne inteligencije te njezina znanstvenog i vojnog potencijala. Takvi sustavi omogućuju izvođenje iznimno složenih simulacija i analiza koje bi na konvencionalnim računalima trajale mjesecima ili godinama. Koriste se za modeliranje klimatskih promjena, razvoj novih lijekova i materijala, optimizaciju energetskih sustava te simulacije u području obrane i svemirskih istraživanja. Njihova računalna snaga također je ključna za treniranje najnaprednijih modela umjetne inteligencije i obradu golemih količina podataka.
Superračunalo predviđa apokalipsu: smak svijeta stiže do 2050. godine
