Napori za okončanje rata u Ukrajini zapeli su zbog sve intenzivnije razmjene dronova i raketnih napada te zastoja u posredničkim inicijativama EU-a.
Na diplomatskoj razini obje strane tvrde da ostaju otvorene za pregovore. Međutim, na vojnom planu sukob dodatno eskalira međusobnim napadima dronovima i raketama, što takve pregovore čini gotovo nemogućima.
Pregovori su i dalje na mrtvoj točki. Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno je tijekom posjeta regijama izjavio da “ostaje otvoren za razgovore”, ali samo “pod istim uvjetima koje smo već naveli”. Drugim riječima, i dalje inzistira da ukrajinska Bankova odustane od kontrole nad dijelovima Donbasa koje Oružane snage Ruske Federacije (OSRF) još nisu okupirale.
Dvije strane i dalje ostaju duboko podijeljene, što je detaljno opisano u tekstu dugogodišnjeg ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Članak je trebao biti objavljen u Politicu ovoga tjedna, no povučen je u posljednji trenutak.
U tekstu, ipak objavljenog na internetskim stranicama ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Lavrov je ponovio da je Kremlj spreman pregovarati, pa čak i s EU-om, ali samo ako je Kijev spreman riješiti “temeljne uzroke” rata. Taj izraz, prevedeno, znači da žele nekoliko stvari: jamstvo da Ukrajina neće pristupiti NATO-u, sigurnosna jamstva za Rusiju, zaštitu vjerskih i jezičnih prava Rusa i rusofilnog stanovništva te teritorijalne ustupke u Donbasu. Zelenski je jednako jasno dao do znanja da su to crvene linije koje Bankova neće prijeći. Također je izričito odbacio prekid vatre, tvrdeći da bi zamrzavanje sukoba samo odgodilo novi rat.
Rusija ne gubi rat, kako pišu neki mediji
U međuvremenu Kijev ističe spor napredak koji ostvaruju ruske snage, dok međunarodni mediji često podržavaju ukrajinsko stajalište tvrdeći da je rat dosegnuo “prekretnicu” te da Rusija ponovno “gubi rat”.
Kako je u svojoj ovotjednoj kolumni istaknuo komentator BneIntelliNewsa Leonid Ragozin, ali i brojni drugi vojni i politički analitičari kao i urednik ovog portala, riječ je o iluziji. Takve smo procjene već viđali. Svaki ruski neuspjeh tumači se kao znak sloma Rusije. Međutim, izvješća s bojišta prikazuju mnogo sumorniju sliku od grafikona koji prikazuju teritorijalne dobitke ili broj poginulih.
Ruske snage infiltrirale su se u strateški važan grad Konstantinivku u istočnoj Ukrajini i sada ga pokušavaju opkoliti, izvještava BBC. Konstantinivka (Kostjantinivka) predstavlja ulaz u ostatak Donbasa i prijetnju preostalim ukrajinskim uporištima na istoku, Kramatorsku i Slovjansku. Riječ je o izuzetno branjenoj i utvrđenoj liniji u Donbasu. Ako sva tri grada padnu pod rusku kontrolu, Donbas će biti izgubljen za Ukrajinu.
Iako je Kremlj očito pod pritiskom, kako vojnim tako i gospodarskim, daleko je od kolapsa, što pokazuje i najnovije izvješće Kijevske škole ekonomije (KSE) za svibanj.
Putinova strategija čini se jasnom: čekati da Ukrajina pristane na uvjete Kremlja, a u međuvremenu nastaviti vojni pritisak u Donbasu. Djeluje uvjeren da ruske snage mogu zauzeti ostatak regije te je spreman ulagati potrebne financijske i ljudske resurse kako bi ostvario taj cilj. No, također je istina da ruska vojska napreduje izuzetno sporo. U zadnjih godinu i pol je zauzela oko 1% ukrajinskog teritorija, a rat koji je trebao trajati nekoliko tjedana ili mjeseci ako se pitalo ruske vojne planere, je ušao u petu godinu. Od ideje da se zauzme Kijev i Odesa, čini se da je Rusija u ovoj fazi odustala čak i od cjelovitih područja koje je ustavom već uvrstila pod Rusiju (preostali dio Hersonske i Zaporiške oblasti kao i glavne gradove tih oblasti).
Čini se da je “navijački” nastrojenim komentatorima teško obuhvatiti nekoliko teza kao istinito paralelno: da ruska vojska i dalje napreduje, ali i da je dosadašnji tijek rata daleko od onog što je Moskva planirala ili doživljavala kao dobar ishod “specijalne vojne operacije” prije četiri i pol godine.
Rat je tako ostao u svojevrsnom zastoju, obilježen kontradiktornim signalima. Retorički, oba čelnika tvrde da su otvorena za pregovore, pa čak i za osobni sastanak. U praksi, međutim, nijedna strana nije spremna popustiti. Jurij Ušakov, Putinov glavni savjetnik za vanjsku politiku, izjavio je ovoga tjedna da Kremlj ne čeka pregovore, nego vojnu pobjedu u Donbasu.
Zelenski također govori o miru, ali istodobno provodi dosad najdublje, najčešće i najozbiljnije napade na ruski teritorij. Popis ciljeva proširen je s vojno-industrijskih objekata na simboličke mete, poput masovnog napada dronovima na Moskvu prošloga tjedna.
Europska unija nalazi se u sličnoj dvojbi. Na summitu E3 u Londonu 8. lipnja čelnici Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva pozvali su na pregovore i iznijeli plan u pet točaka, ali su istodobno potpisali sporazume o dodatnoj opskrbi Ukrajine oružjem i raketama dugog dometa sposobnima za napade duboko unutar Rusije. Lavrov je zato odbacio mogućnost da E3 bude posrednik, tvrdeći da je riječ o sudionicima sukoba, a ne neutralnim akterima.
Krajem prošle godine ostvaren je značajan napredak prema prekidu vatre, koji je kulminirao sastankom u Moskvi 3. prosinca. Tada je predstavljen mirovni plan od 27 točaka (27PPP), za koji je Putin izjavio da je “uglavnom prihvatljiv” Kremlju jer se temelji na dogovorima postignutima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na summitu na Aljasci 15. kolovoza. Taj je dokument danas praktički napušten, a Bijela kuća povukla se iz procesa.
Sva tri čelnika E3 su u političkoj krizi
Inicijativu je preuzeo E3, no njegov je položaj odmah oslabljen ostavkom britanskog premijera Keira Starmera 22. lipnja. I njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron suočavaju se s političkim teškoćama. Merz je trenutačno najnepopularniji njemački kancelar u modernoj povijesti te se suočava sa sve većim izazovom rasta desne AfD-a (Alternative za Njemačku), danas najpopularnije stranke u zemlji, koja bi već na jesenskim lokalnim izborima mogla preuzeti vlast u svojoj prvoj saveznoj pokrajini.
Dugogodišnje načelo “Brandmauera”- izoliranja krajnje desnice odbijanjem sklapanja koalicija s njom, moglo bi se početi urušavati ako se gospodarska situacija nastavi pogoršavati.
Macronov mandat završava sljedeće godine, a gotovo je sigurno da će ga naslijediti kandidat desnog Nacionalnog okupljanja. I AfD i Nacionalno okupljanje pokazuju određene simpatije prema Kremlju te bi vrlo vjerojatno smanjili potporu Ukrajini. Entuzijazam za podršku Ukrajini već je osjetno oslabio među brojnim novim vladama u srednjoj Europi. Istodobno raste nejedinstvo unutar Europske unije, što dodatno otežava pronalaženje zajedničkog europskog predstavnika za razgovore s Kremljem.
Bez jasnog diplomatskog izlaza iz vojnog zastoja, Bankova je intenzivirala napade dronovima kako bi rat približila svakodnevici ruskih građana. Takva strategija djelomično daje rezultate. Napadi na rafinerije izazvali su rastuću krizu opskrbe gorivom, skok cijena i široko rasprostranjeno racionaliziranje potrošnje, čak i u Moskvi.
No vrijeme za Ukrajinu istječe. Putin će vjerojatno pričekati zimu i nastaviti pokušaje da Ukrajinu dodatno oslabi napadima na energetsku infrastrukturu. Prošlogodišnja kampanja bila je usmjerena na ukrajinski elektroenergetski sustav, pri čemu su proizvodni kapaciteti pali s gotovo 60 GW prije rata na približno 10 GW danas. Nastali manjak nadoknađuje se planskim redukcijama električne energije i uvozom iz EU-a.
Dugometni dronovi ipak nisu balističke rakete
Ukrajinski stručnjaci tijekom ljeta pokušavaju sanirati što veći dio štete, no Rusija i dalje raspolaže znatnom raketnom nadmoći. Naime, ukrajinski dugometni dronovi ipak nisu balističke ili hipersonične rakete.
Zapadni mediji sve više uviđaju razmjere te vojne neravnoteže. Primjerice, New York Times prošloga je tjedna istaknuo da Ukrajina raspolaže dronovima dugog dometa, ali da je njihov eksplozivni teret premalen za nanošenje ozbiljnije štete. Istodobno Rusija svakodnevno proizvodi desetke krstarećih i balističkih raketa velike razorne moći.
Osim toga, Rusija trenutačno tjedno koristi između 1400 i 1750 jedrećih bombi, uključujući jeftine, ali iznimno snažne modificirane bombe FAB. Najnovije inačice dronova Geran-5 i mlazno pogonjenih jedrećih bombi lete prebrzo da bi ih ukrajinski presretački dronovi mogli učinkovito obarati.
Ukrajina se suočava i s ozbiljnim nedostatkom obrambenih projektila Patriot PAC-3. Nakon što su Sjedinjene Države iscrpile dio vlastitih zaliha tijekom operacija na Bliskom istoku, ukrajinske pričuve znatno su smanjene. Prema pojedinim izvješćima, Ukrajini je početkom godine ostalo svega šesnaest presretačkih projektila. Zbog toga bi ukrajinski zračni prostor ove zime ponovno mogao biti izrazito ranjiv.
Ukrajina danas vodi političko-psihološki rat. Napadi na Sankt Peterburg tijekom održavanja Međunarodnog gospodarskog foruma (SPIEF) te napadi na Moskvu za vrijeme okupljanja skupine G20 imali su prvenstveno simboličnu svrhu – pokazati da je Rusija ranjiva na ukrajinske udare, a ne ostvariti značajnu vojnu prednost.
Rusija koristi slične metode. Primjer za to je nedavno bombardiranje kompleksa Kijevsko-pečerske lavre, lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a.
Pada popularnost i Putina i Zelenskog
Kako navodi Kijevska škola ekonomije (KSE), Bankova može nanijeti određenu gospodarsku štetu Rusiji. Međutim, politički analitičar Mark Galeotti upozorava da, unatoč rastućim napetostima između tvrdolinijaša i pragmatičnijih krugova unutar Kremlja, nitko ne vjeruje da će to biti dovoljno da Putina odvrati od nastavka rata.
S druge strane, Rusija svojim raketnim arsenalom i dalje može ozbiljno ugroziti ukrajinsko gospodarstvo. Zelenski je također pod sve većim pritiskom unutarnjopolitičkih problema, korupcijskih afera i financijskih izazova koji su se dodatno pojačali nakon što je EU smanjio sredstva za Ukrajinu u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO).
Kratkoročno gledano, nedavno odobreni zajam Europske unije od 90 milijardi eura omogućit će financiranje Oružanih snaga Ukrajine tijekom ove i dijela sljedeće godine. Međutim, prema nacrtu ukrajinskog proračuna, do kraja 2027. potrebno je osigurati dodatnih 45 milijardi eura od partnera iz skupine G7. Čak ni to možda neće biti dovoljno, budući da se Ukrajina već ove godine suočava s proračunskim manjkom od približno 20 milijardi eura.
Putinova popularnost jest pala, ali popularnost ukrajinskog predsjednika još i više. Prema najnovijim anketama, pitanje korupcije je među građanima Ukrajine postala važniji problem čak i od samoga rata. Rusko gospodarstvo trpi posljedice sukoba, no posljedice osjeća i gospodarstvo Europske unije.
Ukrajina u teškoj demografskoj katastrofi
Kako ističe Julija Mendel, bivša glasnogovornica Volodimira Zelenskog, nastavak sukoba bez jasno definiranih ratnih ciljeva postaje sve besmisleniji te prijeti dodatnim pogoršanjem već ionako teške demografske situacije u Ukrajini. Zemlja se već suočava s jednom od najnepovoljnijih demografskih slika na svijetu. Broj stanovnika gotovo je prepolovljen, a približno polovicu preostaloga stanovništva čine umirovljenici.
Rastući troškovi vojnog i gospodarskog rata ponovno su otvorili rasprave o mogućoj uporabi taktičkog nuklearnog oružja. Sam Putin zauzeo je nešto suzdržaniji javni stav. Nakon nedavnih napada odbacio je pozive na izravnu odmazdu izvan okvira konvencionalnog ratovanja te izbjegao nuklearnu retoriku koje su se mnogi pribojavali.
Istodobno je naglasio da su takvi napadi nespojivi s pozivima Zelenskog na izravne pregovore, čime je još jednom ukazao na duboki zastoj u mirovnom procesu.
“Stalno govore: ‘Želimo osobne sastanke, želimo osobni sastanak.’ A onda, tri dana poslije, slijedi napad na Starobilsk. Kako bismo to trebali protumačiti?”, upitao je Putin novinare.
Ruski predsjednik ipak je ponovio da je Moskva i dalje spremna nastaviti pregovore jer nijedna strana ne želi biti percipirana kao ona koja potiče rat iako je rat punog razmjera započeo od strane Rusije krajem veljače 2022. kada je ruska vojska ušla na teritorij Ukrajine. “Rusija je spremna nastaviti pregovore”, rekao je, uz napomenu da se uvjeti za takve razgovore nisu bitno promijenili u odnosu na njegove ranije zahtjeve.
Sve je više znakova da obje strane shvaćaju kako će se rat na kraju morati završiti pregovorima. Ipak, zasad nijedna nije spremna poduzeti korake koji bi stvorili uvjete za ozbiljan pregovarački proces.
Dok politički lideri govore o dijalogu, rat se nastavlja nesmanjenom žestinom. Napadi dronovima, raketni udari i iscrpljivanje protivnika ostaju glavni instrumenti politike na obje strane. U takvim okolnostima mogućnost postizanja održivog mirovnog sporazuma čini se udaljenijom nego što sugerira službena retorika. Zbog toga rat u Ukrajini ostaje zarobljen između deklarativne spremnosti na pregovore i stvarnosti u kojoj se obje strane ponašaju kao da vjeruju da mogu ostvariti povoljniji ishod na bojištu nego za pregovaračkim stolom.
Tjedna analiza Zorana Metera: SAD stvara NATO 3.0 i razbija europske snove; laži o ukrajinskoj pobjedi
