Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na otvaranju Centra za starije osobe u Dubrovniku, četvrtog u samo mjesec dana, nakon onih u Voćinu, Našicama i Medulinu.
U svom je govoru tom prigodom podsjetio na politiku Vlade usmjerenu ka ostvarivanju dostojanstvene skrbi o građanima treće dobi i podizanju kvalitete života.
Naime, Hrvatska je jedna od onih zemalja kojoj je čak četvrtina populacije starija od 65 godina stoga Vlada intenzivno radi na povećanju broja centara za starije osobe, koji pružaju i usluge smještaja, poput klasičnih domova za starije, ali i izvaninstitucionalne usluge.
Pa će tako i ovaj u Centar u Dubrovniku pružati usluge smještaja za 205 osoba i izvaninstitucionalne usluge za čak 410 korisnika, dodao je premijer Plenković. Uz to, posebna vrijednost ovoga Centra jest ta da ima i uvjete za skrb o osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti ili demencije.
Dodatni smještajni kapaciteti, izvaninstitucionalne usluge i nova radna mjesta
Govoreći o odluci Vlade da diljem Hrvatske gradi ovakve centre, Plenković je podsjetio da se na prvi natječaj javilo 18 županija, dok je iz Nacionalnog plana za opravak i otpornost sredstava bilo samo za njih osam. Stoga je Vlada postojećih 49 milijuna eura dodatno osnažila sredstvima iz državnog proračuna s dodatnih 54 milijuna, a partneri su dali preostalih 55 milijuna eura.
– Pa tako u Hrvatskoj gradimo 18 centara za starije osobe vrijednih oko 160 milijuna eura – istaknuo je i dodao da će se time omogućiti 1.850 novih smještajnih kapaciteta diljem zemlje, uz 4.550 mjesta namijenjenih izvaninstitucionalnim uslugama. Ujedno će se zaposliti 1.400 novih djelatnika različitih profila.
Najavio je da će se u idućim danima otvoriti centri za starije osobe u Grubišnom Polju i Đurđevcu.
Ministar Ružić u Medulinu će 10. srpnja održati sastanak sa svim ravnateljima centara za starije osobe, kazao je Plenković, na kojem će razgovarati o načinu financiranja tih centara.
– Diljem zemlje gradimo 18 centara za starije osobe čime značajno povećavamo smještajne kapacitete i dostupnost usluga za naše građane treće životne dobi. Cilj Vladine politike je podizanje kvalitete života starijih osoba i stvaranje sustava skrbi koji odgovara potrebama suvremenog društva koje stari – kazao je Plenković.
Kontinuirano unaprjeđivanje položaja i standarda hrvatskih umirovljenika
Govoreći o skrbi o umirovljenicima općenito, Plenković je podsjetio da je Vlada provela mirovinsku reformu 2019. godine, čime je unaprijeđen mirovinski sustav.
Uz to, napravljen je prijenos vlasništva domova za starije i nemoćne s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na županije.
Uvedena je i nacionalna naknada za starije osobe, koja je više puta uvećavana, a tijekom niza kriza od 2020. godine umirovljenicima su isplaćivani jednokratni dodaci u čak 11 navrata vrijedni 775 milijuna eura.
Sveukupna prosječna mirovina u mandatima ove Vlade povećana je za 104 posto, a u svibnju ove godine iznosila je 728 eura. Povećane su invalidske i najniže mirovine, a od 1. siječnja ukida se porez na dohodak na mirovine, što će obuhvatiti 580 tisuća umirovljenika.
Uveden je i godišnji dodatak na mirovinu, povoljnija formula usklađivanja mirovina sa 70:30 na 85:15, povećan je dodatni staž majkama za svako rođeno dijete ili posvojeno dijete sa 6 na 12 mjeseci, ukinuta je penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu s navršenih 70 godina života, a omogućen je i rad na pola radnog vremena uz isplatu mirovine, kao i rad dulji od pola radnog vremena uz isplatu 50 posto mirovine te je pravo rada prošireno i na umirovljene obrtnike, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i korisnike invalidske mirovine.
Plenković je naveo i projekt Zaželi, koji je hrvatska specifičnost, a kazao je da je prema njegovoj ocjeni to jedan od najboljih programa Vlade kojim je omogućena briga o najstarijima, osobito u ruralnim područjima, a ujedno je i zaposlen veliki broj žena koje su bile teže zapošljive na tržištu rada.
U tom je kontekstu naveo podatak da u Hrvatskoj danas radi milijun i 780 tisuća ljudi, dok je nezaposlenih samo 59.113, ocijenivši ga zaista impresivnim osobito u usporedbi s 2016. godinom, na početku prvog mandata ove Vlade, kada je bilo 300 tisuća nezaposlenih osoba.
Vlada RH
