ŠIPANSKA LUKA/JAKLJAN – Sjećam se nekih za prirodu ljepših vremena u dubrovačkim Elafitima, kad se donekle vodilo računa o svom okolišu, pa prizore koje smo upravo zatekli, nismo viđali. Nedaleko od prekrasnih starih ljetnikovaca koji se na oglasima prodaju između 800 tisuća i 1,5 milijun eura, a između dječjeg parka, putničke luke i lokalnog dućana i kafića u kojima mahom čujemo engleski jezik s američkim naglaskom, uskim uličicama prolazi smrdljivi potok, sve do zatvorene lučice, čije je dno prekriveno limenkama, vrećicama i plastičnim čašama. Prizor kojeg ne želite vidjeti na destinaciji u koju lokalci svim silama žele dovesti svjetsku elitu.
Dok turističke brošure i dalje opisuju Elafite kao netaknute oaze mira, stvarnost s kojom se suočavaju otoci Jakljan i Šipan sve češće poprima obrise ekološke krize. Stanovnici i posjetitelji ovih otoka godinama svjedoče dvama velikim problemima koji ozbiljno narušavaju kvalitetu života i prirodni okoliš. S jedne strane, plaže i obale zatrpane su nevjerojatnim količinama krutog otpada i plastike, dok s druge strane, jedno od najljepših otočkih mjesta, Šipanska Luka, vodi bitku s fekalnim zagađenjem u samom srcu svoje uvale.
Mještani se već dugi niz godina bore s neugodnim mirisima i izlijevanjem otpadnih voda izravno u uvalu, što je izravna posljedica zastarjele i neadekvatne komunalne infrastrukture. Sustav odvodnje na koji je spojen velik broj kućanstava oslanja se na dotrajalu sabirnu jamu i pumpe koje redovito otkazuju poslušnost. Kada te pumpe zakažu ili se začepe, kanalizacija počinje izbijati kroz šahtove na samoj rivi i prelijeva se u more, a cijeli problem kulminira tijekom ljetne sezone kada dolazak turista i nautičara stvara pritisak koji mreža jednostavno ne može izdržati. Rješavanje ovog problema godinama koče institucionalni sporovi oko nadležnosti i pitanja radi li se o privatnoj obvezi stanara ili o javnoj ugrozi.
