Širenje opasne i invazivne ribe vatrenjače (poznate i kao riba lav) u Jadranskom moru više nije novost, već postojana ekološka stvarnost. Znanstvenici upozoravaju da pojedinačni nalazi na južnom Jadranu gube prvotnu znanstvenu vrijednost te da je praćenje prešlo u novu, detaljniju fazu u kojoj ključnu ulogu igraju ribari, ronioci i građanska znanost.
Regionalni odgovor na ekološku prijetnju
U potragu za odgovorima o posljedicama ove morske invazije uključio se regionalni tim stručnjaka i medija. Kroz prekogranični istraživačko-novinarski projekt #AdriaticWays, koji su pokrenuli hrvatski Klimatski portal i crnogorski portal Raskrinkavanje.me, provedeno je opsežno istraživanje ekoloških i društveno-ekonomskih posljedica širenja invazivnih vrsta, s posebnim naglaskom na vatrenjaču.
U projekt su aktivno uključeni domaći znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s kolegama iz Instituta za biologiju mora.
Nova faza praćenja: Što znanstvenike sada zanima?
Budući da se vatrenjača na dijelovima južnog Jadrana već redovito bilježi, znanstveni fokus se promijenio. Iz Instituta poručuju kako to ne znači da su građanske dojave postale manje vrijedne, već se traže specifičniji podaci.
“Pojedinačni nalazi jedne ribe više nemaju istu znanstvenu vrijednost kao na samom početku širenja. Za daljnje praćenje sada su nam posebno korisni podaci o većem broju jedinki, novim područjima obitavanja, specifičnom ponašanju, dubinama na kojima se nalazi, tipu staništa, ulovima te ponavljanim opažanjima na istoj lokaciji”, objašnjavaju stručnjaci.
U sklopu projekta početkom godine provedena je velika anketa o opažanjima i ulovima vatrenjače tijekom prošle, 2025. godine. Znanstvenici izražavaju veliku zahvalnost svim ribarima, roniocima i građanima koji su podijelili svoja iskustva, fotografije i podatke.
Terenski izvještaji s Mljeta i Visa
Koliko je situacija na terenu ozbiljna, najbolje pokazuju izvještaji s naših vanjskih otoka. Novinari su pratili znanstvene timove u podmorju Mljeta i Visa tijekom potrage za ovim predatorom.
Građanska znanost kao prva crta obrane
Institut će i u budućnosti nastaviti s intenzivnim praćenjem širenja vatrenjače, ali i drugih stranih vrsta koje zbog klimatskih promjena naseljavaju Jadran. To će činiti kroz ciljana terenska istraživanja i znanstvene projekte, no ključ uspjeha i dalje leži u rukama javnosti.
Građanska znanost (citizen science) ostaje iznimno važan alat u zaštiti našeg mora. Ribari, ronioci i svi koji redovito borave uz obalu i na moru najčešće su prvi svjedoci promjena i anomalija ispod površine. Znanstvenici stoga apeliraju na javnost da i dalje pažljivo promatra podmorje te šalje sve detaljne informacije kako bi se na vrijeme zaštitio autohtoni ekosustav Jadrana.
D.G.
