Nekoliko dana prije summita NATO-a u Ankari, sudionici još nisu uspjeli postići zajednički stav o dugoročnim jamstvima vojne potpore Ukrajini. To se, posebno, odnosi na dodjelu 70 milijardi eura vojne pomoći za 2027. godinu, piše njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung, pozivajući se na izvore u diplomatskim krugovima, a u srijedu prenosi ukrajinski medij Liga.net.
Samit NATO-a u Turskoj organizira se u vrijeme kada se Europa ozbiljno priprema za scenarij u kojem bi se Sjedinjene Države mogle distancirati od Saveza i traže vlastiti mehanizam za sprječavanje Rusije.
Samo nekoliko dana prije summita sljedeći tjedan u Ankari, članice NATO-a još se uvijek bore oko dogovora o dugoročnoj i specifičnoj prirodi svojih obveza vojne pomoći Ukrajini. Iako je formulacija da se saveznici NATO-a obvezuju osigurati “70 milijardi eura za vojnu opremu, podršku i obuku za Ukrajinu” do 2026. potvrđena glasovanjem veleposlanika NATO-a u utorak u Bruxellesu, daljnji detalji tek trebaju biti određeni.
Italija se opire
No, prema informacijama koje je FAZ dobio od diplomatskih izvora upoznatih s tim pitanjem, još uvijek postoji otpor prema drugom dijelu obećanja, koji određuje nastavak pomoći. U ovom dijelu trebalo je stajati kako saveznici potvrđuju svoje suverene obveze da “održe barem usporedivu razinu do 2027.”. Međutim, prema riječima diplomata, Italija se opire dugoročnijoj obvezi s godinom 2027. kao početnom točkom. Stoga je formulacija još uvijek u zagradama. Za četvrtak je zakazan još jedan krug razgovora među veleposlanicima NATO-a kako bi se to razjasnilo prije summita.
Upravo ovaj nastavak obveze pomoći Ukrajini bio bi ključan korak naprijed za mnoge NATO partnere, nešto što Berlin nedavno snažno zagovara. U svakom slučaju, neće postojati fiksna formula za raspodjelu tih tereta. Niti će biti sav obećani novi novac.
Brojka od 70 milijardi eura godišnje ne temelji se na analizi vojnih potreba, već na jednostavnom izračunu. Uključuje 30 milijardi eura iz zajma Europske unije Ukrajini. Preostalih 40 milijardi eura odgovara obvezi preuzetoj na summitu u Washingtonu 2024. Godine (vrijeme Bidenove administracije, op. GN.). To ukupno iznosi 70 milijardi eura. Ako bi plan o obvezi na “usporedivu razinu” u završnoj deklaraciji za 2027. uspio, brojka bi se povećala na 140 milijardi eura.
Zapravo, od sredine 2024. do sredine 2025., ukrajinski saveznici pružili su preko 50 milijardi eura vojne pomoći, od čega je 40 posto došlo iz SAD-a. Međutim, nova administracija pod predsjednikom Donaldom Trumpom odlučila je potpuno zaustaviti tu pomoć – ostavljajući Europi i Kanadi da snose isključivu odgovornost. To je bio rezultat “ponovne procjene”. Kratka izjava izdana u Haagu nije čak ni spomenula konkretan iznos. Samo je navedeno da saveznici mogu uključiti svoje “doprinose obrani Ukrajine i njezine obrambene industrije” prilikom izračuna svojih obrambenih rashoda.
U usporedbi s tim, napredak je to što se sada ponovno može imenovati minimalni iznos. Još jasniji signal bila bi obveza na dvije godine. Međutim, ponovno nije bilo moguće proporcionalno odrediti iznos, kako je bilo predviđeno 2024. godine, a što je posebno zahtijevala Njemačka i oni saveznici koji daju najveće doprinose. To uključuje, osim Njemačke, Švedsku, Dansku, Norvešku, Nizozemsku i baltičke države.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte stoga je u proljeće prihvatio estonski prijedlog da se 0,25 posto gospodarskog proizvoda dodijeli za vojnu potporu Ukrajini. Isključujući SAD, to bi iznosilo oko 60 milijardi eura godišnje – uz zajam EU -a Ukrajini.
Tjedna analiza Zorana Metera: SAD stvara NATO 3.0 i razbija europske snove; laži o ukrajinskoj pobjedi
Južni Europljani koče ideju iz Estonije
Međutim, ova inicijativa naišla je na tvrdoglav otpor zemalja poput Francuske, Italije i Španjolske, čiji su doprinosi daleko ispod ovog praga. Te su zemlje istaknule da već proporcionalno doprinose ukrajinskom kreditu. To je istina: kredit je osiguran zajedničkim proračunom EU-a, za koji su države članice odgovorne proporcionalno svojoj ekonomskoj snazi. Dodatnih 40 milijardi eura, uz postojećih 30 milijardi eura, mora se, naravno, u potpunosti prikupiti dobrovoljnim nacionalnim doprinosima. Lavovski dio toga doći će od Njemačke, koja namjerava doprinijeti s 11,5 milijardi eura, kao i od Ujedinjene Kraljevine, Danske, Nizozemske i Švedske.
Na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Helsingborgu u Švedskoj u svibnju, njemački šef diplomacije Wadephul pokušao je povezati raspravu o boljem aranžmanu raspodjele tereta sa signalom Washingtonu da su partneri NATO-a spremni preuzeti veću odgovornost. Nakon radne sjednice rekao je da je svojim kolegama predložio da se, uz postojeći zajam EU-a istog iznosa za Kijev, “najmanje isti iznos ponovno bilateralno”. Ministarstvo vanjskih poslova tada je izjavilo da je cilj u ovoj situaciji poslati jasan signal da će Njemačka i dalje čvrsto stajati iza Ukrajine.
Berlin se potom zalagao za formulaciju o pomoći u završnoj deklaraciji summita – i dvogodišnju obvezu. Wadephul je o tome razgovarao i s talijanskim ministrom vanjskih poslova. Iako bi veliki dio od 40 milijardi eura za ovu godinu došao iz već obećane bilateralne pomoći, otprilike osam do deset milijardi eura i dalje bi bilo potrebno kao novo financiranje za Kijev, prema izvorima u Berlinu. Tamo se očekuje da će se obvezivanjem na obećanja i njihovim trajnim potvrđivanjem u završnoj deklaraciji postići veća transparentnost tko u konačnici koliko doprinosi. To bi se moglo olakšati, na primjer, izvješćima Ruttea.
U ponedjeljak, tijekom posjeta Washingtonu, Wadephul je razgovarao s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom o podjeli tereta i summitu NATO-a. “Kanada i europski saveznici već snose 98 posto financijskog tereta za vojne resurse“, rekao je nakon sastanka, misleći na svoju inicijativu u Helsingborgu. “Želimo i moramo povećati našu podršku kako bismo Ukrajini jamčili barem istu razinu vojne pomoći ne samo ove godine, već i sljedeće godine”, rekao je Wadephul. “Podrška koja će Putina konačno natjerati da shvati da Ukrajina ima izdržljivost, da je vrijeme da konačno sjedne za pregovarački stol.”
Prema informacijama koje je dobio FAZ, nacrt deklaracije sa samita također sadrži rečenicu: “Ukrajina doprinosi transatlantskoj sigurnosti.” Europljani nisu uspjeli progurati opsežnije formulacije protiv SAD-a, koje bi naglasile, na primjer, egzistencijalnu vezu između sigurnosti Ukrajine i sigurnosti Europe.
Politico je 25. lipnja, pozivajući se na diplomate NATO-a, izvijestio da će se na summitu u Ankari članice Saveza obvezati pružiti Ukrajini vojnu potporu u vrijednosti od 70 milijardi eura, te da će se barem isti iznos obećati za 2027. godinu.
Dana 24. svibnja, britanski The Telegraph je izvijestio da su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španjolska, Italija i Kanada blokirale prijedlog glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea o godišnjem izdvajanju 0,25% BDP-a za pomoć Ukrajini.
Dana 24. lipnja, čelnici Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Poljske objavili su pet prioriteta uoči summita NATO-a. Jedan od njih su jamstva dugoročnog financiranja podrške Ukrajini. Najmoćnije europske zemlje nastoje uspostaviti zajedničku obrambenu politiku i očuvati jedinstvo Zapada tijekom ruskog rata protiv Ukrajine i rastućih globalnih sigurnosnih prijetnji. Sudionici su također naglasili potrebu za dugoročnim financiranjem Kijeva.
1. njemačko-nizozemski korpus preuzeo odgovornost za sprječavanje Rusije na Baltiku
