Dugo očekivani sporazum koji bi mogao donijeti mir južnom Kavkazu nakon desetljeća sukoba blizu je završetka, potvrdili su Armenija i Azerbajdžan. Na tiskovnoj konferenciji u subotu, armenski premijer Nikol Pašinjan objavio je da je njegova vlada dala službenu ponudu Azerbajdžanu za potpisivanje mirovnog sporazuma, nakon što je procijenio da je postignut dovoljan napredak u ključnim pitanjima u bilateralnim razgovorima posljednjih mjeseci, prenosi Politico.
“U posljednjem nacrtu mirovnog ugovora imamo 17 članaka. Njih trinaest, uključujući preambulu, u potpunosti su usuglašeni”, rekao je Pašinjan. “Nudimo sljedeće – preuzeti sve dogovorene članke i formulacije i potpisati to kao mirovni ugovor.”
Izjava dolazi dan nakon što su dvije strane objavile da je potpisan sporazum o zajedničkom graničnom povjerenstvu za demarkaciju i razgraničenje njihove zajedničke granice. Dvije susjedne nacije vodile su niz sukoba posljednjih godina, kako zbog azerbajdžanske otcijepljene regije Nagorno-Karabah, tako i unutar međunarodno priznatih granica Armenije.
Sjecište raznih interesa
Nakon rata 2022., promatračka misija EU-a raspoređena je u Armeniji kako bi promatrala napetu situaciju na granici, a zemlja je inzistirala na povlačenju ruskih graničara stacioniranih ondje od pada Sovjetskog Saveza.
Govoreći za Politico, azerbajdžanski šef vanjske politike Hikmet Hajijev potvrdio je da je bilo napretka u bilateralnim razgovorima, dodajući da bi sporazum o graničnom povjerenstvu “trebao biti viđen kao dovoljan za povlačenje kontingenta EU-a”. Zemlja se stalno protivila misiji Bruxellesa, tvrdeći da ona povećava rizik od sukoba.
Prošlog rujna, Azerbajdžan je pokrenuo ofenzivu kako bi povratio Nagorno Karabah, koji je bio pod kontrolom etničkog armenskog stanovništva od rata koji je uslijedio nakon raspada SSSR-a. Dok su ruske mirovne snage stajale po strani, gotovo svih 100 000 stanovnika planinske regije bilo je prisiljeno pobjeći u Armeniju.
Dok je EU posljednjih godina ojačao političke veze s Armenijom kako se zemlja udaljava od sfere utjecaja Moskve, Bruxelles također održava bliske odnose s Azerbajdžanom. Godine 2022. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odletjela je u Baku kako bi potpisala sporazum o povećanju izvoza plina iz te zemlje bogate fosilnim gorivima u sklopu napora za diverzifikaciju od ruske energije.
M. Šerić: Nagorno Karabah: Povijest i sadašnjost krvavog sukoba
