Povijest joj se veže uz srednji vijek, a danas je gotovo neizostavan dio svakog posjeta otoku. Kakva je ovo torta i zašto ju toliko vole?
Iza jednog od najpoznatijih hrvatskih deserata stoji tek nekoliko pažljivo odabranih namirnica: bademi, šećer, jaja, limun, naranča i maraschino. Unatoč jednostavnom sastavu, ubrzo postaje jasno da je ključ posebnosti ove torte u pedantnoj pripremi, piše Novi List.
– Mendula se najprije kuha pod korom, a ovisno o tome koliko je suha, mora odstajati tri do četiri dana na sobnoj temperaturi da ne bude ni prevlažno ni presuho. Šećer pak mora biti čim krupniji, što je danas problem jer je ovaj koji imamo na tržištu dosta sitan, priča otočanka Vilma riječkim kolegama dok znalački miješa podatnu smjesu u kojoj šećer i bademi obavezno moraju biti u zlatnom omjeru 1:1.
Najpoznatija je i dalje ona tradicionalna spiralna forma koja se na Rabu izrađuje generacijama. Posebnost nije samo u obliku, nego i u činjenici da se Rapska torta i dalje izrađuje ručno. Nakon što se pripremi nadjev od badema, slijedi oblikovanje karakterističnog puža, a potom i završni detalj koji privlači najviše pažnje. Tankim trakicama tijesta ručno se ukrašavaju rubovi torte stvarajući prepoznatljiv uzorak nalik čipki.
Legenda o Rabskoj torti seže stoljećima unatrag, točnije u 1177. godinu, kada su je, prema predaji, časne sestre benediktinke u samostanu sv. Andrije poslužile papi Aleksandru III., koji se se tijekom plovidbe Jadranom zbog nevremena zadržao na Rabu. Zanimljivo je i da njezin spiralni oblik puža i danas nas asocira na papinski štap, a ako ste slučajno na Rabu nemojte otići prije nego ju i sami probate, čak i ako nije nevrijeme…
J.T.
