Kada anonimni birokrat iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture javno izrekne tvrdnju koja višekratnim medijskim ponavljanjem prijeti postati općeprihvaćenom „istinom”, to prestaje biti samo pogreška. Kad tu tvrdnju ponovi i sam ministar Oleg Butković, to onda postaje oružje za kreiranje lažnih uvjerenja, kako bi se zbunili građani koji ne razumiju previše temu pomorskog dobra.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je danas da, prema novom zakonu, koncesionar u Hrvatskoj više ne može ograditi plažu, no koncesija u slučaju plaže ispred hotela Hilton u Rijeci dodijeljena je prema starom zakonu iz 2015. godine.
– Mi smo 2023. godine donijeli novi Zakon o pomorskom dobru u kojem smo isključili mogućnost da se plaže u Hrvatskoj mogu ograđivati. Vi danas, nakon donošenja novog zakona, ne možete dobiti koncesiju i ograditi plažu. Tada (2015.) je to bilo moguće i ugovor je na snazi – rekao je Oleg Butković.
Naprosto je nevjerojatno da ljudi u samom Ministarstvu, na čelu s Ministrom naprosto ne razumiju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, niti popratnu regulativu koju proizvoljno tumače, a koja ih pravno gledajući, potpuno demantira.
Kako bi dokazao da su tvrdnje iz Ministarstva u potpunosti neutemeljene, u nastavku donosim kronološki pregled lako provjerljivih pravnih argumenata.
1. Odluka o koncesiji na 30 godina
2. travnja 2015. godine Odluku o koncesiji za pomorsko dobro društvu JTH Costabella donijela je Vlada RH, kojoj je na čelu bio Zoran Milanović. Puni naziv odluke je Odluka o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže Kostabela u Rijeci te zahvata morske vode za potrebe bazena i za potrebe termotehničkih uređaja JTH Costabella.
U članku 5. te Vladine Odluke stoji: „Koncesija na pomorskom dobru iz točke II. ove Odluke daje se u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže Kostabela u Rijeci, s mogućnošću ograđivanja iste i bez mogućnosti naplate ulaza, te u svrhu zahvata morske vode za potrebe bazena i za potrebe termotehničkih uređaja obližnjeg turističkog kompleksa. Na temelju ove Odluke, JTH Costabella d.o.o. potpisala je ugovor o koncesiji na razdoblje od 30 godina. Bitno je naglasiti da je u vrijeme potpisivanja ugovora koncesionaru dana mogućnost ograđivanja. I to je točno.
Ministarstvo mora 2021 godine: “Ova plaža jest i mora biti dostupna svim korisnicima jer je ogradom samo ograničen pristup plaži, ali ne i isključen!”
28. srpnja 2021. godine, iz Hiltona se javno svađaju preko medija s Ministarstvom mora, koje tada njihovu situaciju tumači ovako: “Razlog ograđivanja je prvenstveno zaštita objekata i opreme na pomorskom dobru, s obzirom na to da se radi o plaži visoke kategorije te da je takva mogućnost predviđena dokumentima prostornog uređenja Grada Rijeke. Međutim, samim davanjem prava na ograđivanje ove plaže istu ne čini privatnom plažom, niti plažom namijenjenoj isključivo gostima hotela. Ova plaža jest i mora biti dostupna svim korisnicima jer je ogradom samo ograničen pristup plaži, ali ne i isključen, odgovorili su u resornom ministarstvu”. U JTH Costabelli, pak, tada kažu kako se radi o krivom tumačenju. No što je onda bilo “pravo tumačenje”, nisu kazali, već su nastavili šutke po svom.
10. kolovoza 2021. godine Morski HR ekskluzivno objavljuje kojih 18 plaža u Republici Hrvatskoj ima pravo ograđivanja pomorskog dobra i pod kojim uvjetima. Za plažu Kostabela Rijeka, iz Ministarstva mora su nam odgovorili da imaju mogućnost ograđivanja, ali bez mogućnosti naplate ulaza ovlaštenik koncesije JTH Costabellad.o.o. koncesija traje do 5.11.2045. godine.
2. Novi Zakon potpuno mijenja pravila igre
14. srpnja 2023. godine Sabor Republike Hrvatske izglasao je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji na snagu stupa 29. srpnja iste godine. Osobno sam, kao potpuno nepolitička osoba, bio dio radne skupine koja je pisala ovaj Zakon, pa se usudim reći da sam i s njime upoznat do mjere, kako shvaćam da isti donosi bitne izmjene u odnosu na stari zakon i zabranjuje isključivanje pomorskog dobra iz opće upotrebe.
Novi zakon izričito zabranjuje potpuno isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra i ukida mogućnost ograđivanja plaža ili naplate ulaza. Stari zakon iz 2003. godine je kroz institute koncesija dopuštao “isključenje” ili “djelimično isključenje” opće upotrebe, što je u praksi dovodilo do ograđenih i privatiziranih plaža. Novi zakon to eliminira.
- Članak 76. (Pristup plažama): Ovaj je članak ključan za javnost. Izričito navodi da morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima. Osoba koja upravlja plažom (bilo grad, općina ili koncesionar) ne smije plažu ograditi, na bilo koji način ograničiti pristup, niti naplaćivati ulaz.
- Članak 78. (Prirodne morske plaže): Eksplicitno definira da se prirodna morska plaža ne smije isključiti iz opće upotrebe niti se na njoj može dati koncesija ako se nalazi izvan građevinskog područja.
- Članak 14. (Zabrana samovlasnog zaposjedanja): Propisuje da nitko nema pravo bez valjanog akta ograničiti ili isključiti opću upotrebu pomorskog dobra niti ga zaposjesti za sebe
3. Koncesija na snazi, ali se mora uskladiti s važećim zakonom
Članak 221., stavak 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kaže da ugovori o koncesijama sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do isteka vremena na koje su sklopljeni te se, na prijedlog davatelja koncesije ili koncesionara, mogu izmijeniti sklapanjem dodatka ugovora o koncesiji, kojim će se koncesijska naknada utvrditi prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
No, iako ugovori načelno traju do svog isteka, prema drugim odredbama istog Zakona i krovnog Zakona o koncesijama, koncesionar gubi prava ili mora hitno reagirati u ovim situacijama:
Članak 79. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u stavcima 3., 4. i 5. jasno kaže: Uređena morska plaža ne smije se ograditi niti se na drugi način smije ograničiti pristup uređenoj morskoj plaži. Ne smije se naplaćivati ulaz na uređenu morsku plažu. Uređena morska plaža ne smije se isključiti iz opće upotrebe.
Ova situacija je propisana u članku 63. Zakona o koncesijama. Naime, ako se u ugovor moraju unijeti bitne izmjene, davatelj koncesije mora pokrenuti potpuno novi postupak davanja koncesije i sklopiti novi ugovor.
Prema tome, čak i ako stari ugovor o koncesiji sadrži takve stavke, te odredbe ugovora više se ne smiju primjenjivati jer su u izravnoj suprotnosti s novim javnim poretkom i zakonom.
Zašto onda Država nije inzistirala da se ovaj koncesijski ugovor izmijeni? Neslužbeni odgovor kojeg smo svojedobno dobili iz samog vrha Ministarstva je da tako žele izbjeći penale koje bi onda Država morala platiti koncesionaru za izmaklu dobit. A zašto koncesionar pak nije inzistirao na novom ugovoru? Pa zato jer mu ovako paše i u protivnom bi morao tužiti Državu.
4. Članak 5. izravno blokira pravne poslove sklopljene suprotne novom Zakonu i proglašavaju se ništetnima
Upravo kako se ne bi našao neki pametnjaković koji bi zakon zloupotrebljavao, kad smo pisali radni nacrt ovog Zakona, u radnoj skupini smo pokušali razmišljati unaprijed. Osobno sam predložio nešto, što je kasnije u Zakonu postao članak 5. koji glasi: “Status pomorskog dobra kao stvari izvan prometa i zabrana stjecanja stvarnih prava na pomorskom dobru” i u stavku 1. tog članka, više-manje je sve rečeno: “Pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.“
A da se i tada ne bi događale rupe u zakonu, članovi radne skupine složili su i ostatak članka 5. koji glasi ovako: “Pomorsko dobro ne može biti predmet ugovora o zakupu niti ugovora o najmu. Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom njegova su pripadnost. Nitko se ne može pozivati na zaštitu povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige u odnosu na nekretninu koja je pomorsko dobro iz članka 6. ovoga Zakona”, i konačno zakucavanje sa stavkom 5. istig članka:
“Pravni poslovi sklopljeni suprotno stavku 1. ovoga članka ništetni su.“
NIŠTETNI!
5. Sudska presuda potvrđuje pravo građana, a ne hotelijera
Sutkinje u Dubrovniku u gotovo identičnom slučaju: “Pomorsko dobro pripada svima, privatni posjed ne postoji”
Da priča o rezanju lokota i uklanjanju ograda na plažama ima jasnu pravnu podlogu, dokazuje i recentna sudska praksa. Sutkinja Općinskog suda u Dubrovniku, Marijana Milković Cosmai, donijela je 13. rujna 2023. godine ključno Rješenje u gotovo identičnom slučaju.
Nakon što je profesor Igor Legaz uklonio ogradu s pomorskog dobra koju je postavio hotel Royal hotels & resorts d.o.o., hotel je tražio naknadu štete i zabranu „smetanja posjeda“. Sud je taj zahtjev hotelske kuće – glatko odbio.
„Radovi uklanjanja ograde poduzimani su isključivo na pomorskom dobru pa samim time cilj takve ‘akcije’ nije bilo nanošenje ikakve štete ili nasilja prema predlagatelju, nego uklanjanje prepreke s pomorskog dobra koje služi kao pristup plaži.
Pomorsko dobro je opće dobro, a opća dobra su stvari koja ne mogu biti u stvarnopravnom režimu, nego su na upotrebi svih, pa, načelno, ne mogu biti u mirnom posjedu jedne pravne niti fizičke osobe. Pravna narav mu je takva da pripada svima i svi se imaju pravo njime koristiti…
Bilo bi protivno samoj naravi pomorskog dobra kao općeg dobra, kada bi se omogućilo svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi da zaposjedne pomorsko dobro i isključi sve ostale. Činjenica da je netko u posjedu tog dijela pomorskog dobra duži vremenski period, nema utjecaja, jer se protekom vremena ne može isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe, niti na njemu zasnovati posjed u korist jedne osobe.“
Osim gornjeg Rješenja koje je postalo pravomoćno u kolovozu 2024. godine, u ožujku 2025. sutkinja Trgovačkog suda u Dubrovniku Katarina Franković donosi presudu u kojoj nedvojbeno stoji da: “Hotelski lanac nije i ne može biti vlasnik nekretnine u statusu pomorskog dobra, koje ne poznaje pojam ‘vlasništvo’!“, a čitavu presudu i njeno obrazloženje možete pročitati niže:
Na isto što su se pozivali u Royal hotelima i na što se poziva Costabella, pozivao se i vlasnik hotela Admiral u Slanom, Pero Vićan, pa mu je Ministarstvo mora u rujnu 2023. naredilo da ukloni ogradu, što je naposlijetku morao i učiniti.
Isto je to Ministarstvo, iz kojeg neki nepotpisani službenik za Dnevnik Nove TV jednom rečenicom bubne i ostane živ da koncesionar ima pravo zatvoriti ulaz na plažu. Podsjećam, pritom se ne poziva ni na kakav viši pravni akt, a u međuvremenu nije izmijenjen ni donešen novi zakonski okvir koji bi poništio Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji je na snazi od 29. srpnja 2023. godine.
6. Sud je potvrdio da građani smiju oslobađati pomorsko dobro, ali na ovaj način…
Hotelskoj kući JTH Costabella iz Rijeke postavili smo pitanje: “Zašto u međuvremenu vaše društvo nije revidiralo navedenu koncesiju, koja bi bila u skladu sa važećim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama i zašto niste tužili državu ako vam je ta prava postojećim zakonom ukinula?”, iz društva JTH Costabella uopće nisu odgovorili na ovo pitanje, već su se tek pozvali na članak 221. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojeg sam gore već obrazložio. A zašto bi i odgovarali, kad je sam ministar stao na njihovu stranu?
Dakle, dragi sugrađani, ne dajte se zavarati! Nečije ulaganje u infrastrukturu ili pak nečija nesposobnost u ministarstvima, nije nešto zbog čega bi itko od vas trebao ispaštati. Ako hotelski lanac smatra da treba tražiti svoja prava, ima svako pravo tužiti državu ukoliko smatraju da ih novim Zakonom zakida za ugovor kojeg su još 2015. godine potpisali, no isključivati pomorsko dobro iz opće upotrebe na štetu općeg dobra jednostavno – NE SMIJU!
Što građani onda smiju? Osobno smatram da smiju i trebaju postupati po zakonu, odnosno upravo ono što je u Rješenju Općinskog suda u Dubrovniku donijela Sutkinja Općinskog suda u Dubrovniku, Marijana Milković Cosmai, 13. rujna 2023. godine; pozvati policiju da im asistira u oslobađanju pomorskog dobra od prepreka koje ometaju njegovo neometano korištenje, nenasilno i uz nenanošenje štete. Uz napomenu; nikako na svoju ruku i nikako na zemljištu koje nije pomorsko dobro, jer jedino pomorsko dobro ne poznaje vlasništvo i posjedovanje!
Jurica Gašpar, prof.
“Stavovi izneseni u ovom tekstu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stajalište uredništva portala.”
PROČITAJTE JOŠ:
Dubrovački sud očitao lekciju hotelskom lancu i odbio zabranu pristupa za Legaza: “Zid nije vaš, već pomorsko dobro i nasilje je izvršio vaš zaposlenik!”
Nakon što su građani pod zaštitom policije i uz podršku Državnog odvjetništva najavili, pa uklonili ilegalne prepreke na pomorskom dobru koje su u obliku zida sagradili vlasnici Vile Elite, kompleks Royals&Hotels u čijem je ova vila vlasništvu, odlučio je tužiti organizatora akcije čišćenja, Igora Legaza. No i ta
Važna presuda dubrovačkog suda: “Hotelski lanac nije i ne može biti vlasnik nekretnine u statusu pomorskog dobra, koje ne poznaje pojam ‘vlasništvo’!”
Na Trgovačkom sudu u Dubrovniku objavljena JE presuda, prema kojoj je katastarska čestica 398/1 pravilno upisana u zemljišni uložak 1172 katastarske općine Dubrovnik Nova, kao pomorsko dobro. – Kao predstavnik javnosti, ja sam išao na objavu presude – kazao je dubrovački profesor Igor Legaz, koji se aktivno uključio u borbu
