Najnoviji ukrajinsko-ruski rat: Zelenski kaže da Kijevu hitno trebaju rakete presretači Patriot nakon masovnog napada

Kinesko probno ispaljivanje projektila s podmornice na nuklearni pogon na Pacifik u ponedjeljak šalje poruku NATO-u, rekao je glavni tajnik Saveza Mark Rutte.

“Ovo je, opet, dokaz da ne možemo biti naivni”, rekao je Rutte novinarima na pitanje o kineskoj akciji uoči samita čelnika NATO-a u Ankari. “A mi nismo.”

Rutte se također osvrnuo na potporu Kine ‌Rusiji ​kao na “ključnog pokretača” ‌u njezinom ⁠ratu protiv Ukrajine.

Kremlj je priopćio da su se ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump dogovorili u razgovoru tijekom vikenda ⁠da će ponovno razgovarati “u bliskoj budućnosti”, sugerirajući da će vjerojatno razgovarati ovaj tjedan tijekom ili nakon summita NATO-a.

Trump se planira sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u srijedu u Turskoj gdje će sudjelovati na samitu NATO-a, rekao je u nedjelju visoki američki dužnosnik.

Ideja je, rekao je dužnosnik, bila ponovno potaknuti okončanje rata u Ukrajini. Isti je dužnosnik rekao da će Trump vjerojatno nastaviti s Putinom nakon razgovora sa Zelenskim.

Upitan u ponedjeljak hoće li Trump telefonirati Putinu nakon sastanka sa Zelenskim, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima: “Da, doista, i predsjednik Putin i predsjednik Trump složili su se da će se njihovi kontakti nastaviti u bliskoj budućnosti.”

Peskov je rekao da je Trump imao prilično dosljedan stav o sukobu u Ukrajini.

“Znate, predsjednik Trump, američki predsjednik, ima prilično dosljedan stav i sve te izmišljotine o tome da on navodno mijenja svoje stavove kao vjetrokaz su, naravno, neistinite”, rekao je Peskov.

“On je dosljedan i samouvjeren u svom razumijevanju onoga što se događa, ali, što je najvažnije, on (Trump) je otvoren za slušanje informacija koje mu prenosi Putin.”

Rusija je rano u ponedjeljak pogodila Kijev i okolnu regiju projektilima i bespilotnim letjelicama, ubivši najmanje 28 ljudi i razotkrivši kritični nedostatak ukrajinskih presretača protuzračne obrane američke proizvodnje, rekli su dužnosnici.

Spasioci su iskopavali tijela iz ruševina kijevske nebodere otvorene tijekom noćnog bombardiranja.

Najmanje 18 ljudi je poginulo u Kijevu, objavila je hitna služba na Telegramu dok su operacije potrage i spašavanja pronašle još tijela dok su ekipe radile cijelu noć.

Tužitelji su rekli da je 10 ubijeno u široj regiji Kijeva.

Hitne službe izvijestile su o ponovljenim eksplozijama i mnogim oštećenim stambenim zgradama u Vyshneveu, izvan glavnog grada.

Guverner jugoistočne regije Zaporizhzhia rekao je da su kasnije u ponedjeljak u napadu bespilotne letjelice na benzinsku postaju ubijene dvije osobe.

A u regiji Sumy na ruskoj granici, gdje Moskva želi proširiti tampon zonu, regionalni guverner rekao je da su dva stanovnika poginula u odvojenim napadima ruskih bespilotnih letjelica.

U Kijevu je gotovo 30 zgrada znatno oštećeno, rekao je ministar unutarnjih poslova Ihor Klymenko.

Operacija potrage odužila se u ponedjeljak poslijepodne dok su ekipe češljale brda ruševina i iskrivljenog metala u višekatnici čiji su gornji katovi bili razoreni.

Ukrajinska vojska nije uspjela oboriti nijednu od 23 balističke rakete koje je ispalila Rusija, prema podacima zračnih snaga, što odražava njezinu sve veću ranjivost na napade Moskve dok zalihe njezinih cijenjenih raketa Patriot nestaju.

“Neki saveznici čine više od drugih. Poljska, nordijske zemlje, baltičke zemlje prednjače”, rekao je.

Ukrajinske zračne snage priopćile su da je Rusija ispalila 351 bespilotnu letjelicu i 68 projektila tijekom noći na ponedjeljak, gađajući uglavnom Kijev, a svih 29 balističkih projektila pogodilo je svoje ciljeve.

“Za presretanje balističkih podataka, potrebna su nam sredstva za presretanje”, rekao je glasnogovornik zračnih snaga Yurii Ihnat na nacionalnoj televiziji.

“Rusi sigurno koriste činjenicu da sada postoji ozbiljan deficit presretačkih projektila, u Ukrajini i svijetu.”

Ukrajinski ministar obrane Mykhailo Fedorov rekao je da Rusija namjerno pojačava napade balističkim projektilima do sada neviđenih razmjera, iskorištavajući akutni nedostatak presretača Patriot.

“Svakog mjeseca u svijetu se proizvede manje takvih projektila nego što ih neprijatelj ispali na Ukrajinu u tom istom razdoblju”, rekao je.

Uoči samita NATO-a u Turskoj, Zelenski je rekao da su ukrajinske snage imale dobre rezultate protiv bespilotnih letjelica i krstarećih projektila, ali ne i protiv balističkih projektila – za nedostatak je okrivio nedovoljne zalihe presretača.

Pozvao je američke i europske partnere na summitu da ojačaju ukrajinsku protuzračnu obranu i zaštite civile.

“Sve dok projektili Patriot ostaju u zalihama naših saveznika, Rusija se samo ohrabruje da nastavi ‘pokoravati’ stambene zgrade. Sjedinjene Države i Europa imaju dovoljno snage da zaustave ovaj teror”, rekao je na X nakon napada.

Rusko ministarstvo obrane zaprijetilo je da svako povećanje opskrbe bespilotnim letjelicama, projektilima i streljivom proizvedenim na Zapadu “neće proći nezapaženo i da će biti suprotstavljeno odgovarajućim povećanjem broja i snage osvetničkih udara ruskih oružanih snaga na ukrajinskom teritoriju”.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je rješenje više od četiri godine starog rata u Ukrajini “bliže nego što ljudi shvaćaju” i da će on ⁠govoriti o Ukrajini tijekom razgovora u Turskoj ovog tjedna na summitu NATO-a.

“Mislim da se ovo približavamo puno bliže nego što ljudi shvaćaju. I predsjednik Putin želi da to završi. Reći ću vam to jako”, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.

Trump je to rekao nakon što je tijekom vikenda razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.

Nije dao konkretan razlog za svoju tvrdnju da je rješenje sukoba na vidiku, a Rusija je preko noći projektilima i bespilotnim letjelicama zasula Kijev i okolicu, ubivši najmanje 28 ljudi.

U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao kako vjeruje da je američki stav o tome kako riješiti sukob ostao nepromijenjen.

Ali Zelenski, s kojim je razgovarao Financial Times​rekao je kako vjeruje da američki predsjednik gleda na sukob u novom svjetlu s obzirom na nedavne ukrajinske uspjehe.

Trump je rekao da je održao “dobar razgovor” s Putinom na praznik ​4. srpnja, ⁠razgovor koji je jedan od suradnika Kremlja rekao da je trajao 85 minuta ‌i obilježen je time što je američki predsjednik ponudio pomoć u pronalaženju načina za kretanje prema miru.

“A predsjednik Zelensky zapravo želi da to sada završi. Ići ćemo u NATO, razgovarat ćemo o tome i mislim da ćemo to i ostvariti”, rekao je.

“Mislim da ćemo tome privesti kraj. Situacija je bila užasna.” Trump bi se trebao sastati sa Zelenskim u srijedu na marginama summita NATO-a u Ankari, a američki dužnosnik rekao je da je ideja razgovora bila ponovno nastojanje da se okonča rat.

Isti je dužnosnik rekao da će Trump vjerojatno nastaviti s Putinom nakon razgovora sa Zelenskim.

Norveška želi da Kina iskoristi svoje veze s ruskim vodstvom kako bi pomogla u postizanju pregovaračkog rješenja rata u Ukrajini i poboljšala odnose Pekinga s Europom, rekao je u ponedjeljak norveški premijer Jonas Gahr Stoere.

“Kina je vjerojatno zemlja s najboljim i najizravnijim pristupom ruskom vodstvu. Očekujemo, nadamo se i snažno potičemo Kinu da koristi taj kanal”, rekao je novinarima nakon sastanka s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Oslu.

Najveći dio njihove rasprave bio je posvećen Ukrajini, rekao je Stoere.

“Postoji potencijal za dublju suradnju između Europe i Kine, ali sve dok ovaj ⁠rat traje i dok je Kina blizak partner Rusije, to je ⁠ograničenje te mogućnosti,” dodao je.

Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide, govoreći ranije u ponedjeljak, rekao je da je dijalog s Kinom o okončanju rata bio “konstruktivan i obećavajući”.

“Nisam ‌glasnogovornik Kine. Neću ih ‌citirati, ali ima nekih naznaka u onome što kažu”, rekao je na pitanje je li Kina nagovijestila da će pomoći da se Rusija dovede za pregovarački stol.

Norveški dužnosnici rekli su da bi pregovori trebali započeti bez uvjeta, počevši s prekidom vatre na temelju trenutne crte bojišnice u Ukrajini.

“To je, samo po sebi, veliki ustupak s ukrajinske strane. To je unutar njihovog teritorija”, rekao je Stoere.

Čelnici NATO-a planiraju danas u Ankari otkriti ugovore o naoružanju vrijedne desetke milijardi dolara kako bi pokazali da slušaju pozive SAD-a da potroše više za obranu Europe prije nego što se pridruže predsjedniku Donaldu Trumpu na summitu.

Europske vlade objavit će dogovore na forumu obrambene industrije NATO-a prije nego što Trump doleti kako bi se sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i pridružio se kolegama čelnicima vojnog saveza na summitu koji počinje večerom u utorak navečer.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u ponedjeljak da su Europljani napravili “zapanjujuća” povećanja potrošnje za obranu dijelom zbog strahova od Rusije, koji su porasli nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022., ali i zato što je Trump bio “iznimno snažan” u poticanju njih da to učine.

Trump je dugo optuživao europske vlade da se pretjerano oslanjaju na SAD u njihovoj obrani putem Sjevernoatlantskog saveza, koji je štitio kontinent od prvih godina Hladnog rata.

“Sada stvaramo savez koji je održiv, gdje SAD znaju da je to pošten dogovor”, rekao je Rutte novinarima u Ankari uoči summita.

Rutte je prošlog mjeseca rekao da su europske članice NATO-a i Kanada potrošile 90 milijardi dolara više na obranu u realnom iznosu 2025. nego 2024., da bi dosegnule ukupno više od 570 milijardi dolara – povećanje od oko 20 posto u jednoj godini.