ŽABORIĆ – Jedna se mještanka Žaborića našla uvrijeđena jer je Morski HR objavio snimku dvojice muškaraca koji karijolama u more između kupača izbacivaju sipki prašnjavi materijal koji podsjeća na građevinsku šutu. Od Morskog HR traži ispravak, jer tvrdi da se ne radi o šuti već šljunku, također da to nisu građevinski radnici, nego sami mještani. U bizarnom zahtjevu za ispravak navoda, nigdje ne navodi o kojim se to mještanima radi i na temelju kojeg dokumenta smatraju da smiju nasipati plažu?
Opravdanje koje piše u ime mještana, prenosimo u cijelosti:
“Mještani tijekom cijele godine sami održavaju plažu”
„Poštovana redakcijo,
obraćam vam se zbog članka i snimke u kojoj tvrdite da građevinski radnici u Žaboriću kariolom bacaju građevinski otpad (šutu) u more.
Informacija koju ste objavili nije točna te od vas zahtijevamo da što prije objavite ispravak.
Na snimci nisu građevinski radnici, već mještani koji žive u ovom dijelu Žaborića. Također, ne radi se o odlaganju građevinskog otpada u more, već o postavljanju prirodnog kamenog materijala kako bi se omogućio sigurniji i lakši ulaz u more.
Riječ je o primjeru susjedske pomoći i zajedničkog uređenja plaže koju općina godinama ne održava u potrebnoj mjeri. U ovaj dio Žaborića šljunak je dovezen svega nekoliko puta, i to tek nakon višekratnih molbi mještana. Zbog izostanka redovitog održavanja, mještani su vlastitim radom i o vlastitom trošku uredili prilaz moru kako bi plaža bila sigurnija za djecu, starije osobe i sve kupače.
Osim toga, mještani tijekom cijele godine sami održavaju ovaj dio plaže. O vlastitom trošku i vlastitim radom saniraju plažu, uređuju i održavaju hortikulturu, orezuju i šišaju stabla te redovito čiste plažu i okoliš. Sve to čine kako bi ovaj prostor bio uredan, siguran i ugodan za sve mještane i posjetitelje, unatoč tome što bi takvo održavanje trebalo biti u nadležnosti općine.
Ovakav angažman predstavlja primjer dobre prakse, zajedništva i brige za javni prostor te zaslužuje pohvalu, a ne neosnovane optužbe. Objavljivanjem netočnih tvrdnji vrijeđaju se i omalovažavaju mještani koji svoje slobodno vrijeme, trud i vlastita sredstva ulažu kako bi ovaj dio mjesta bio uredan i siguran za sve.
Smatramo da ste prije objave ovako ozbiljnih optužbi bili dužni provjeriti informacije koje ste zaprimili i kontaktirati osobe koje poznaju stvarne okolnosti događaja. Objavljivanjem neprovjerenih i netočnih tvrdnji nanesena je šteta ljudima koji su zapravo svojim radom doprinosili zajednici.
Od profesionalnih novinara očekuje se odgovorno izvještavanje i provjera činjenica prije objave. Stoga zahtijevamo da što prije objavite ispravak netočnih navoda i čitateljima predstavite istinite okolnosti ovog događaja.
U protivnom ćemo biti prisiljeni zatražiti zaštitu prava na ispravak sukladno važećim propisima.“
Nakon ovako sročenog dopisa prepunog nelogičnih činjenica, pitali smo gospođu: „U ime koga pišete i na temelju kojeg pravnog akta nasipate morsku površinu? Molimo vas, dajte nam i kontakt osoba koji su nasipali more šljunkom“
Nakon ovog je nastao muk i već šest dana nakon poslanog upita nismo dobili odgovor.
Smiju li građani nasipati i izvoditi radove na pomorskom dobru?
Nasipavanje pomorskog dobra dopušteno je isključivo na temelju strogo propisane projektne i lokacijske dokumentacije u sklopu planiranih javnih investicija, dok je građanima kao pojedincima takvo djelovanje strogo zabranjeno i zakonski kažnjivo..
Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, nasipavanje se tretira kao građevinski zahvat u prostoru koji proširuje kopno u more. Ono se drastično razlikuje od sezonskog “dohranjivanja plaža” (dodavanja čistog šljunka ili pijeska na postojeće plaže radi sanacije erozije).
Potrebni dokumenti za nasipavanje pomorskog dobra
Da bi se nasipavanje uopće moglo zakonito izvršiti, projekt mora biti dio javnog plana i odobren kroz složene administrativne procedure koje uključuju sljedeće dokumente:
Usklađenost s prostornim planovima: Zahvat mora biti predviđen prostornim planom općine, grada ili županije.
Projektna dokumentacija: Izrađena od strane ovlaštenih inženjera, koja precizno definira obuhvat zahvata, tehnologiju rada i materijale koji se smiju koristiti.
Akti za građenje: Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, potrebna je lokacijska dozvola, a potom građevinska dozvola ili odgovarajući akti za izvođenje zahvata.
Procjena utjecaja na okoliš (PUO / OPUO): Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu.
Ukratko, građani kao fizičke osobe ne smiju samoinicijativno nasipavati pomorsko dobro pod nikakvim okolnostima.. Takve radnje predstavljaju neregistriranu gradnju na općem dobru, odnosno tešku devastaciju obale i ekocid. Čak ni legalno dohranjivanje plaža ne smiju provoditi građani sami, već isključivo jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) kroz svoje godišnje planove upravljanja pomorskim dobrom
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Novi nivo primitivizma: ”Šutu od radova karijolama nasipavaju između kupača, more je sivo!”
ŽABORIĆ – Iz Žaborića kod Šibenika stižu za civiliziranu zemlju nevjerojatni, a za jednu Hrvatsku nažalost sasvim uobičajeni kadrovi beskrupulozne devastacije jadranske obale. Naime, građevinski radnici ondje šutu od građevinskih radova u karijolama jednostavno istovaraju između kopača, bez imalo srama i zadrške, ravno u plavetnilo. 0:00 /0:06 1× Ogorčeni
