Klimatske promjene mogle bi ekonomiji zemlje donijeti dodatnih 6,5 milijardi dolara svakog desetljeća, otkrili su istraživači
Prema novom istraživanju, ruski BDP mogao bi porasti za 1,2 trilijuna rubalja (13 milijardi dolara) ako prosječna godišnja temperatura u cijeloj zemlji poraste za jedan stupanj Celzija. Od globalnog upozorenja najveću korist mogu imati sektori poljoprivrede i šumarstva, zaključuju stručnjaci koji su ga proveli.
Nalazi izvješća Instituta za ekonomsku prognozu Ruske akademije znanosti (IEF RAS) predstavljeni su na forumu tzv. “Klimatska agenda BRICS-a u modernim uvjetima” koji je u petak održan u Moskvi.
U prosjeku temperatura u Rusiji raste za 0,5 C svakih deset godina, što uzrokuje dodatne rizike od vremenskih ekstrema, ali i izazove za gospodarstvo, rekao je Aleksandr Širov, direktor IEF-a i jedan od autora istraživanja. Međutim, ako se provede učinkovita politika prilagodbe, učinci klimatskih promjena mogli bi biti pozitivni za Rusiju, rekao je na forumu.
Istraživanje je uspoređivalo moguće zarade i štete u različitim područjima gospodarstva, kao što su poljoprivreda, vađenje mineralnih sirovina, transportni i građevinski sektor itd. Šteta od zagrijavanja za jedan stupanj Celzija u svim sektorima iznosila je 2,45 trilijuna rubalja (26,8 milijardi dolara) , dok su koristi – 3,64 trilijuna rubalja (39,8 milijardi dolara).
“Ukupni učinak klimatskih promjena na godišnji BDP u Rusiji procjenjuje se na +1,2 trilijuna rubalja (ili 0,7% BDP-a zabilježenog do kraja 2023.)” izvještaj je utvrdio. “S obzirom na trenutne trendove klimatskih promjena, možemo reći da će se godišnji BDP Rusije povećavati za otprilike 0,6 trilijuna rubalja svakih deset godina.”
Prema studijskom timu, glavne koristi dolaze od poljoprivrede i šumarstva, te od razvoja Sjevernog morskog puta (NSR) – plovne linije koja prolazi duž ruske arktičke obale od Murmanska do Beringovog prolaza i Dalekog istoka. “Mnoge su industrije uključene u rad NSR-a – mega-projekta, čiji je sam razvoj povezan s klimatskim promjenama,” piše list, pozivajući se na stanjivanje i topljenje leda što je koridor istok-zapad učinilo održivijim.
Istraživači su unatoč tome također pozvali na mjere za smanjenje potencijalnih rizika od klimatskih promjena. To uključuje, primjerice, daljnji razvoj zdravstvenog sustava i “mehanizmi financiranja i osiguranja prilagodbe,” kao i zaštita ekosustava, zgrada i građevina od izvanrednih situacija.
Rusija je najveća država na svijetu, ali se procjenjuje da se oko dvije trećine njenog teritorija nalazi na vječnom ledu. Rezultati studije također su naveli korake od najvećeg prioriteta za smanjenje utjecaja degradacije permafrosta zbog klimatskih promjena. To uključuje razvoj “postupci toplinske stabilizacije tla,” i “pružanje privremenih objekata za skladištenje viška vode, izgradnja i jačanje brana, (i) jačanje zgrada i građevina.”
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama: