Nakon dvije izrazito loše godine, pčelari na području Brčkog ove sezone imaju razloga za zadovoljstvo. Ovogodišnji prinosi među najboljima su u posljednjem desetljeću, iako klimatske promjene, nagli temperaturni skokovi i dugotrajni toplinski valovi i dalje ozbiljno ugrožavaju razvoj pčelinjih zajednica i proizvodnju meda.
Član Udruženja pčelara „Matica“ Brčko Nikola Kerezović ocijenio je kako je aktualna sezona solidna, pa čak i jedna od najboljih u posljednjih deset godina.
„Bagrem je djelomično stradao zbog kiše, ali oni koji su imali zdrave i dobro pripremljene pčelinje zajednice ostvarili su i dobre prinose meda“, istaknuo je Kerezović.
Pčele iznimno osjetljive na vremenske promjene
Prema njegovim riječima, pčele su izrazito osjetljive na vremenske uvjete, a ekstremne temperature i nagle promjene vremena otežavaju njihov razvoj i normalno funkcioniranje.
Poseban problem tijekom ljeta predstavlja nedostatak peluda, koji je osnovna hrana za razvoj mladih pčela i pripremu pčelinjih zajednica za prezimljavanje.
„Pelud i perga nezamjenjiva su hrana za pčele. Može im se pomoći prihranom, ali ništa ne može zamijeniti prirodnu hranu koju pčele same prikupe i prerade“, rekao je Kerezović.
Pčelari su trenutačno usmjereni na pripremu zajednica za zimsko razdoblje. Svaka košnica trebala bi imati između deset i 15 kilograma meda kako bi pčele uspješno prezimile.
U slučajevima kada u košnicama nema dovoljno zaliha, pčelari su prisiljeni pčele dodatno hraniti šećernim sirupom.
Kilogram meda i dalje 20 KM
Govoreći o općem stanju u pčelarstvu, Kerezović je naveo kako bi poticaji za ovu granu poljoprivrede trebali biti veći, posebno imajući u vidu značajan rast troškova proizvodnje.
Unatoč poskupljenjima, cijena meda ove godine neće biti povećana te će kilogram i dalje koštati 20 KM.
„Većina naših kupaca su umirovljenici i svjesni smo njihovih mogućnosti. Iako je gotovo sve poskupjelo, odlučili smo da cijenu meda ne povećavamo“, kazao je Kerezović.
Na kraju je podsjetio na važnost pčela za očuvanje prirode, oprašivanje biljaka i proizvodnju hrane.
„Bez pčela nema života. Svaki treći zalogaj hrane koji pojedemo rezultat je njihova oprašivanja i zato ih moramo čuvati“, poručio je Kerezović.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
