Raspravu u Hrvatskom saboru o Rezoluciji o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini obilježio je žestok govor nezavisnog zastupnika Nine Raspudića, koji je optužio HDZ da je izvorni prijedlog Domovinskog pokreta politički oslabio i pretvorio u dokument bez konkretne težine.
Prijedlog je u saborsku proceduru ušao 10. srpnja, nakon što su HDZ i Domovinski pokret usuglasili njegov sadržaj, dok je rasprava otvorena u utorak, 14. srpnja.
„Tresla se brda, rodio se hrvatski vanjskopolitički miš. Očekivala se ljuta trava, na kraju je izniknula maćuhica. Najavljivao se viski, a na koncu je izašla kamilica i sada nam je poslužena uz dodatak HDZ-ova laksativa“, kazao je Raspudić.
Predloženi dokument nazvao je „osakaćenim i uškopljenim tekstom“, koji je, prema njegovim riječima, pristojno sastavljen, ali politički mlitav.
„Od HDZ-a se ne može očekivati konkretna potpora“
Raspudić je ustvrdio kako su tijekom pregovora između vladajućih stranaka iz rezolucije uklonjene upravo one formulacije koje su trebale jasno označiti odgovorne za degradiranje političkog položaja Hrvata u BiH.
„Ako nekome do sada to nije bilo jasno, valjda su i najnaivniji shvatili. Hrvati u BiH od HDZ-a ne mogu se nadati nikakvoj konkretnoj političkoj potpori. Nikakvoj“, rekao je.
Plenkovićevu politiku prema Bosni i Hercegovini opisao je kao politiku koja se ne vodi prema hrvatskim nacionalnim interesima.
„Plenkovićev HDZ prema BiH ne vodi hrvatsku, već francusku i bruxellesku politiku, a ona je dokazano antihrvatska“, ustvrdio je Raspudić.
Iz rezolucije nestala „najoštrija osuda“
Posebno je usporedio formulaciju iz prvotnog prijedloga rezolucije s tekstom koji je nakon dogovora HDZ-a i Domovinskog pokreta stigao pred saborske zastupnike.
U početnoj verziji dokumenta bilo je navedeno kako se „najoštrije osuđuju štetne odluke visokih predstavnika koje su dovele do degradacije političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini“. Takva formulacija doista se nalazila u prvotno objavljenom prijedlogu Domovinskog pokreta.
Raspudić je kazao da je nakon intervencije HDZ-a ta formulacija zamijenjena znatno blažom tvrdnjom kojom se tek „ukazuje na odluke bivših međunarodnih predstavnika koje su narušile ravnopravnost Hrvata u BiH“.
„Od ‘najoštrije osuđujući štetne odluke’ došli smo do ‘ukazujući na odluke’. Pa zar vas nije sram? Nakon 25 godina štetnih odluka visokih predstavnika i nametnutih rješenja koja su sustavno oslabila politički položaj Hrvata, vi više nemate snage izgovoriti riječ osuda. Vi samo ukazujete“, rekao je.
Prvotni prijedlog sadržavao je i niz drugih znatno oštrijih zahtjeva, među kojima su bili korištenje prava veta u međunarodnim institucijama, sankcioniranje zagovornika izbornog inženjeringa te revizija spornih postupaka stjecanja hrvatskog državljanstva. Ti dijelovi nisu ušli u konačni tekst koji je upućen u saborsku proceduru.
„Ovo je već izdajnička politika“
Raspudić je ublažavanje dokumenta nazvao kapitulacijom pred međunarodnim političkim interesima.
„Ovo više nije samo kapitulantska. U 2026. godini ovo je već i izdajnička politika“, poručio je.
Govoreći o opstanku Hrvata u Bosni i Hercegovini, podsjetio je kako je taj narod stoljećima opstajao unatoč različitim pritiscima i bez odgovarajuće vanjske potpore.
„Sreća je samo što je taj narod opstao stoljećima bez ikakve vanjske potpore pa će preživjeti i ovu vašu takozvanu potporu“, rekao je Raspudić.
Govor je završio parafrazirajući književnika Ivana Raosa i poručujući da hrvatski narod u BiH neće nestati unatoč politikama koje, prema njegovu mišljenju, vode Andrej Plenković i njegovi suradnici.
„Nekakav Frka Petešić, nekakav Plenković, nekakav Mate Granić i bruxelleske ćate sada bi ga čupali. E pa neće. Nije ničija do zore sjala. Mijenjat će se stvari u Hrvatskoj i Hrvatskom saboru već u sljedećem sazivu“, zaključio je Raspudić.
Unatoč iznimno oštrim kritikama, Raspudić je tijekom saborske rasprave najavio da će podržati predloženu rezoluciju. Ivan Penava odgovorio mu je kako ne razumije zbog čega će glasovati za dokument koji istodobno naziva izdajom.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
