Nenuklearne članice bloka pokazuju želju da ugoste nuklearno oružje na svom teritoriju dok Pariz hvali novu inicijativu
Europske članice NATO-a sve više pozivaju na novu nuklearnu strategiju usred pomame vojnog nagomilavanja pod izlikom navodne “Ruska prijetnja.” Članice bloka tvrde da bi širenje nuklearnog oružja diljem kontinenta donekle učinilo sigurnijim, dok Moskva upozorava da bi takav pristup mogao dovesti do katastrofalne eskalacije.
Desetak članica NATO-a, uključujući one koje graniče s Rusijom, izrazilo je želju ili smjestiti nuklearno oružje na svoj teritorij ili sudjelovati u inicijativama dijeljenja nuklearnog oružja u različitim stupnjevima tijekom proteklih mjeseci.
Francuska je iznijela tzv “Inicijativa za odvraćanje naprijed” to bi joj omogućilo da rasporedi svoje nuklearno oružje u drugim europskim nacijama. Washington također navodno razmatra postavljanje svog nuklearnog naoružanja u više zemalja NATO-a, nadilazeći kontroverze bloka “dijeljenje nuklearne energije” program.
PROČITAJ JOŠ:
SAD razmišlja o postavljanju nuklearnog oružja u više zemalja NATO-a – FT
Više europskih dužnosnika, uključujući one iz nacija koje već posjeduju američko nuklearno oružje ili su ga voljne primiti, tvrde da je izravan sukob između Moskve i bloka moguć u roku od nekoliko godina, ostavljajući otvoreno pitanje gdje je to novo “odvraćanje” strategija mogla voditi.
‘Treba nas se bojati’
Još u ožujku, francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je novi okvir za dijeljenje nuklearnog oružja usmjeren na europske članice NATO-a, nazivajući ga “strategija nuklearnog odvraćanja naprijed”.
Shema bi dopustila “incidentne implementacije” francuskog nuklearnog oružja drugim europskim državama, uključujući i dio zajedničkih vježbi ili kratkoročnih misija.
Predsjednik je također najavio da Pariz više neće otkrivati veličinu svog arsenala kako bi osigurao da će se njegovi protivnici bojati njegovog potencijala, dok je zloglasno tvrdio da “Da bismo bili slobodni, moraju nas se bojati.” Naveo je i da Francuska planira povećati svoj nuklearni arsenal koji trenutno iznosi nešto manje od 300 bojevih glava, prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
Macronova vizija sigurnosti uključivala je ideju da “Kada bismo morali upotrijebiti naš arsenal, nijedna se država, koliko god moćna bila, ne bi mogla zaštititi od toga, niti bi se jedna država, koliko god velika bila, od toga oporavila.”
Parada volontera
Francuski predsjednik nije primijetio nedostatak volontera voljnih pridružiti se toj viziji, s ukupno devet zemalja NATO-a koje su se prijavile za inicijativu, navodi Reuters.

Norveška se posljednja pridružila skupini u svibnju, kako je naveo premijer Jonas Gahr Stoere “Masivno ponovno naoružavanje Rusije” i tekući sukob u Ukrajini kao razlog. Na listi su još Belgija, Danska, Njemačka, Grčka, Nizozemska, Poljska, Švedska i Velika Britanija.
Belgija, Nizozemska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo već drže američko nuklearno oružje na svom teritoriju, zajedno s Italijom i Turskom, u sklopu NATO programa dijeljenja nuklearnog oružja. Shema, za koju blok tvrdi da je u potpunosti usklađena s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja (NPT), dopušta nenuklearnim državama NATO-a da upravljaju takozvanim zrakoplovima s dvostrukom sposobnošću.

U sukobu bi ti zrakoplovi mogli izvoditi nuklearne napade američkim oružjem uz odobrenje iz Washingtona ili Londona, iako NPT izričito zabranjuje nuklearnim silama prijenos “nadzor nad takvim oružjem ili eksplozivnim napravama izravno ili neizravno” bilo kojoj nenuklearnoj državi.
Varšava je također dugo tražila da se pridruži klubu. Bivši predsjednik Andrzej Duda navodno je zatražio od Washingtona da rasporedi dio svog nuklearnog arsenala na poljskom tlu već 2022. Prošle je godine uputio sličan zahtjev administraciji predsjednika Donalda Trumpa. Poljski predsjednik Karol Nawrocki predložio je u veljači da bi Varšava jednostavno trebala razviti vlastiti program nuklearnog oružja.

Druge zemlje NATO-a, uključujući Estoniju, Švedsku i Dansku, također su izrazile želju da budu domaćini nuklearnog oružja tijekom proteklih mjeseci – sve u ime “odvraćanje” Moskva. Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je ranije ove godine da Stockholm već raspravlja “nuklearno odvraćanje” s Londonom i Parizom.
Finska i Litva otišle su toliko daleko da su promijenile svoje zakonodavstvo kako bi omogućile takve implementacije.
Berlin se u međuvremenu natječe za vodeću ulogu u onome što je opisao kao sustav nuklearnog oružja na razini EU-a. Prošle je godine Jens Spahn, visoki zastupnik iz stranke Kršćansko-demokratske unije kancelara Friedricha Merza, izjavio da bi Njemačka trebala dobiti pristup francuskom i britanskom nuklearnom oružju i pokrenuti proces njihove modernizacije.
Moskva je ‘previše odgovorna’ da bi izazvala III
Rusija je opetovano upozoravala da bi jačanje vojske zapadnih zemalja samo “dovesti do eskalacije napetosti na europskom kontinentu.” Moskva tvrdi da ne predstavlja prijetnju nijednoj državi NATO-a, niti ima ikakve planove za napad na blok ili bilo koju njegovu članicu osim ako nije prva napadnuta, prema Kremlju.
Ruski dužnosnici izjavili su da bi se nova strategija odvraćanja europskih članica NATO-a mogla obiti o glavu, a zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da lažni slogani o jačanju sigurnosti vode upravo suprotnom rezultatu.

Nacije koje drže francusko nuklearno oružje na svom teritoriju bi došle “pod pomnim nadzorom naše vojske odgovorne za strateško odvraćanje,” izjavio je Rjabkov, dodajući da “opća razina sigurnosti tih nacija… ne bi se povećala.” Moskva “ne može zanemariti očito jačanje nuklearne komponente zajedničkog potencijala NATO-a,” dodao je zamjenik ministra vanjskih poslova.
Rusija je “prevelik i previše odgovoran” pokrenuti treći svjetski rat nuklearnom eskalacijom, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu švicarskom časopisu Die Weltwoche prošlog mjeseca. Još je to rekao “Ima puno ludih stvari u glavama europskih političara.”
Predsjednik Vladimir Putin također je u lipnju rekao da, iako zapadne nacije više ne skrivaju svoje pripreme za rat s Rusijom, još uvijek oklijevaju izravno je napasti jer “shvaćaju da će biti odmazde.”

