Kad je Ali Cabuk uočio naplavljenu vojnu bespilotnu letjelicu na turskoj plaži Crnog mora, nije posegnuo za telefonom da nazove policiju, vojsku ili jedinicu za deaktiviranje bombi. Umjesto toga, konzultirao je umjetnu inteligenciju. Nakon toga, uvjeren da ruska bespilotna letjelica nije puna eksploziva, odnio ju je kući gdje je, kako kaže, “petljao” po njoj.
Bizaran incident, čija se priča proširila turskim društvenim mrežama i medijima, istaknuo je novi rizik koji ide uz moderni rat i moderne tehnologije. Doba u kojem živimo groteskno opisuje upravo ovaj događaj: isprepletenost pretjeranog oslanjanja na umjetnu inteligenciju, amaterskog inženjerstva i prelijevanje sve češćih regionalnih sukoba na okolne države.
Opasna vrsta procjene
“Svako jutro šetam ovdje [plažom sela Camlibel u Karasuu, pokrajini Sakarya] sa suprugom i unukom. Kad god naiđemo na nešto korisno, ponesemo to. Obično ponesemo stvari koje su nam potrebne za vrt”, rekao je Cabuk (63) lokalnoj novinskoj agenciji Ihlas.
“Ovaj put vidjeli smo da je dron izbačen na obalu. Odmah smo je povukli na stranu, a ja sam o tome pitao umjetnu inteligenciju na svom mobitelu”, dodao je. “AI mi je rekao da je došlo iz Rusije i da unutra nije bilo bombe. Pa smo ga utovarili u auto. Odvezli smo ga. Bio je prilično težak. Morao je težiti oko 15 do 20 kilograma”. “Nisam ga mogao sam utovariti. Zajedno sa suprugom i unukom, uhvatili smo ga za krila i stavili u stražnji dio vozila…”
“Nakon toga sam rekao seoskom starješini [muhtaru], a on je obavijestio žandameriju. Žandamerija je stigla i provela istragu…Žandarmerija je nazvala Adapazari [glavni grad u pokrajini] kako bi pozvala ekipu za deaktiviranje bombi. Nismo se tada ni približili. Stajali smo 500 metara dalje. Objasnili su nam stvari i rekli nam da je vrlo opasno. Ekipa za deaktiviranje bombi stigla je otprilike sat vremena kasnije i potvrdila da nema bombe”
Ostaci rata redovito završavaju na plaži
“Nismo se bojali”, prisjetio se Cabuk, “jer dijelovi [dronova] stalno isplivaju na more. Počeo sam govoriti: ‘Jednog dana ću pronaći cijelu stvar, doći će’ i taj je dan došao”.
“Kasnije mi je, naravno, žandarmerija rekla da sam učinio nešto vrlo opasno. Tek tada sam shvatio koliko sam veliku i opasnu stvar učinio. Nikada više neću učiniti nešto slično. Stvari ću izravno prijaviti žandarmeriji”.
Igrao se s dronom…
Cabuk je nastavio: “Svi su ga htjeli vidjeti. I njima se svidio. I meni se jako svidio. Imao je lijep dvocilindrični motor. Malo sam se igrao s njim. Petljao sam se s motorom, ali prednji dio uopće nisam dirao. Baterija je bila tamo, spremnik goriva, sve je bilo tamo. Nisam se baš petljao s tim dijelom. Motor mi je privukao pažnju. Imao je lijep motor”.
Cabuk također se prisjetio: “Čak sam ga i sam odnio u žandarmerijsku postaju. Bio je toliko velik da ne bi stao u njihovo vozilo. Pa sam im i ja pomogao. Čak smo ga i pokrili da ga nitko ne vidi. Donijeli smo ga u žandarmerijsku postaju, a da nas nitko nije vidio. Stavili su ga u sobu. Nisu ga čak htjeli ni ostaviti vani”.
S eskalacijom rusko-ukrajinskog rata na crnomorskom ratištu, more je postalo izrazito preopterećeno elektroničkim i kinetičkim ratovanjem. Turska, rumunjska i bugarska mornarica deaktivirale su desetke plutajućih pomorskih mina. U travnju ove godine je Specijalizirani tim Pomorske baze Burgas, u sastavu bugarske Ratne mornarice, proveo je misiju uništavanja ostataka bespilotne letjelice koju je more izbacilo na plažu sjeveroistočno od odmarališta Elenite. Objekt je identificiran kao prednji dio bespilotne letjelice koji je sadržavao dva baterijska sklopa i približno 300 grama eksploziva, piše bugarska državna agencija BTA.
I Ukrajina i Rusija također koriste širok spektar jeftinih dronova na benzinski pogon, od kojih se mnogi ruše zbog gubitka goriva, mehaničkog kvara ili ometanja GPS-a. Od prošlog rujna sve su češća izvješća o ukrajinskim i ruskim dronovima koje izbacuje more na turskoj obali.
Članica NATO-a traži od Ukrajine da zalutalim dronovima ugradi funkciju samouništenja
