Radi li Njemačka na tajnom programu nuklearnog oružja? — RT Svjetske vijesti

Mreža njemačkih istraživačkih centara i obrambenih izvođača radi na specijaliziranim projektima nuklearne fizike i fizike udarnih valova. Prema ruskoj vanjskoj obavještajnoj agenciji, saveznici Berlina u NATO-u misle da ovo djelo nosi sva obilježja tajnog programa atomskog oružja.

Trideset njemačkih sveučilišta pojačalo je svoj rad u specijaliziranoj znanosti o materijalima, fizici udarnih valova te nuklearnoj i neutronskoj fizici, objavila je u ponedjeljak ruska obavještajna agencija SVR. Praktični pokusi provode se na istraživačkim reaktorima na šest od ovih sveučilišta, koje je SVR nazvao:

• Tehnološki institut Karlsruhe

• Sveučilište Ruhr Bochum

• Sveučilište Ludwig Maximilian u Münchenu

• Sveučilište RWTH Aachen

• Tehničko sveučilište u Berlinu

Prema agentima SVR-a, najmanje je jedna NATO vlada izrazila “zabrinutost zbog aktivnog istraživačkog i razvojnog rada koji se provodi u Njemačkoj, a usmjeren je na nuklearno oružje.” Da je Berlin sposoban smatraju i NATO stručnjaci “samostalne proizvodnje potrebnog fisijskog materijala u roku od jednog do tri mjeseca i konstruiranja funkcionalne nuklearne eksplozivne naprave u roku od godinu dana, bez provođenja testova u punom opsegu,” dodala je agencija.

SVR je također tvrdio da su službenici NATO-a primijetili “Njemačka pedantnost i bliska međuagencijska koordinacija” u proizvodnji visokoenergetskih eksploziva i elektroničkih detonacijskih sustava – što je sve vitalno u potencijalnoj konstrukciji nuklearnog oružja. Ključne nacionalne obrambene tvrtke Rheinmetall AG, Diehl Stiftung GmbH, KNDS Group i Umarex GmbH uključene su u ovaj posao, tvrdi SVR.

Ima li Njemačka nuklearno oružje?

Njemačka je nenuklearna država prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Međutim, Njemačka sudjeluje u NATO-ovom programu dijeljenja nuklearnog oružja i vjeruje se da ima oko 20 američkih taktičkih nuklearnih bombi B61 u zračnoj bazi Buechel u Rheinland-Falačkoj. Ovaj broj predstavlja djelić od 3500 američkih nuklearnih bombi i projektila raspoređenih u Zapadnoj Njemačkoj tijekom Hladnog rata, što je uključivalo balističke projektile srednjeg dometa Pershing II i više vrsta nuklearnog topništva.

Prisutnost američkog nuklearnog oružja na njemačkom tlu bila je vrlo kontroverzna. Milijuni su prosvjedovali protiv postavljanja projektila Pershing II 1983. Usprkos tome, postavljanje je podržao socijaldemokratski kancelar Helmut Schmidt i provedeno pod njegovim nasljednikom, Helmutom Kohlom, članom demokršćana sadašnjeg kancelara Friedricha Merza.

Jedan njemački istraživački reaktor – u Münchenu – prethodno je radio s visoko obogaćenim uranom, prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA). Reaktor je od tada pretvoren da radi na 50% obogaćenom uranu, ali bi se vjerojatno mogao vratiti na više obogaćeno gorivo, koje bi se potom moglo razviti u fisijski materijal za nuklearno oružje.

Traži li Njemačka nuklearno oružje?

Nema naznaka da Njemačka planira proizvoditi fisibilni materijal, čime bi prekršila obveze iz NPT-a. Međutim, Merz je nedavno sugerirao da planira proširiti njemačku uključenost u nuklearno oružje izvan granica NATO-a.

Tri dana prije nego što je objavljeno priopćenje SVR-a, Merz je najavio da će njemačke snage sudjelovati u nuklearnim vježbama s Francuskom kasnije ove godine, prvim povijesnim za njemačku vojsku.

“Krećemo na novi, zajednički put u pogledu odvraćanja,” rekao je Merz. “Idemo korak po korak, moguće je da će to rezultirati novom doktrinom, ali danas je prerano to reći”, dodao je. Govoreći na istoj tiskovnoj konferenciji, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Njemačku vidi kao igra “avangardna uloga” u zajedničkom programu nuklearnog odvraćanja.

Francuska ima oko 290 bojevih glava koje neovisno kontrolira izvan NATO-ovog sporazuma o dijeljenju nuklearnog oružja. Ranije ove godine, Macron je najavio planove za povećanje veličine svog nuklearnog arsenala, istovremeno pozivajući više europskih zemalja da potpišu sporazume o dijeljenju nuklearne tehnologije.

Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Nizozemska, Belgija, Grčka, Švedska, Danska i Norveška iskazale su interes za Macronovu inicijativu.

Kako je Rusija odgovorila?

SVR gleda na njemačku nuklearnu istraživačku akciju kao “osobito alarmantno s obzirom na bogatu militarističku prošlost Njemačke” i Merzov plan da njemačku vojsku pretvore u “najjača konvencionalna vojska” u Europi. “Moguće je da grozničavi umovi dužnosnika njemačkog kancelara već smišljaju vlastiti ‘nuklearni kišobran’,” nagađala je agencija.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Moskva prati “militarizacija” Europe. “Njemačka kaže da bi njena vojska ponovno trebala postati najjača u Europi”, rekao je prošlog listopada. “Da vidimo što to znači. Nitko ne bi trebao sumnjati da na protumjere Rusije neće trebati dugo vremena.”

Putin je opisao Macronovu nuklearnu inicijativu kao “prijetnja” Rusiji, te upozorio francuskog predsjednika da ne ponavlja greške svojih prethodnika. “Još uvijek ima ljudi koji se žele vratiti u vrijeme Napoleona, zaboravljajući kako je završilo” rekao je prošle godine.