Za dva dana na naplatu stiže 283,2 milijuna eura tromjesečnih trezorskih zapisa upisivanih početkom lipnja. Nekad su informacije o dospijećima i novim izdanjima TZ-a u okviru kratkoročnog financiranja države u Hrvatskoj pratili tek profesionalni, kvalificirani investitori. No, unazad nešto manje od godinu dana one su relevantne i za građane – barem one koji imaju nešto novca raspoloživa za ulaganje, a alternativa su im oročenja u bankama na koja ostvaruju manje kamate od prinosa koje im nudi država pri ulaganju u instrumente državnog duga. Među takvima je svakako i oko osam tisuća tzv. malih ulagatelja koji su početkom lipnja upisali i uplatili trezorce ročnosti 91 dan (gotovo triput više ih je uložilo u TZ na rok od godinu dana, iznosa više od 580 milijuna) slijedom čega će im ovog četvrtka na račune sjesti 243,2 milijuna eura. Preostali nominalni iznos dospijevajućeg TZ-a odnosi na takozvane kvalificirane, velike investitore.
Otkako je u lanjskom studenome građanima omogućeno sudjelovanje i u operacijama kratkoročnog financiranja, Ministarstvo financija uglavnom je već uoči dospijeća (a zasad su dospijevali samo najkraći, tromjesečni) išlo s najavama upisa novih. Ovaj put Ministarstvo će dospijevajuće zapise isplatiti iz tekuće likvidnosti, ali već početkom idućeg tjedna slijedi nova prilika za ulaganje, i to ciljanog iznosa 250 milijuna eura. Dakle, približno iznosu koji se ovaj tjedan isplaćuje tzv. retail investitorima pa se ta operacija može gledati i kao refinanciranje s malim pomakom.
Osim onih kojima slijede isplate po prošloj tranši ponuda, dakako, vrijedi i za sve druge zainteresirane građane ili profesionalne ulagatelje. Razlog zašto se u novo izdanje ide dva tjedna nakon otplate postojećeg zacijelo je i u produženoj sezoni godišnjih odmora zbog malo pomaknutog početka školske godine.
Kako bilo, očekuje se da će ministar financija Marko Primorac ovih dana najaviti da idućeg ponedjeljka počinje prvi krug upisa namijenjen malim ulagateljima koji će trajati tjedan dana, a izdanje će se zaključiti dan kasnije, nakon što priliku za upis, ali prema uobičajenim aukcijskim pravilima, u drugom krugu dobiju i profesionalni ulagatelji poput fondova, osiguravatelja, banaka.
Navikavanje građana
Koji će prinos država ponuditi ovaj put, odnosno hoće li i koliko on biti manji od dosadašnjih 3,75 posto na godišnjoj razini, tek će se vidjeti. U svakom slučaju, kao i prilikom prve tri ponude trezorskih zapisa koje su uključivale i stanovništvo, prinos će sigurno biti osjetno veći od kamata na bankovna oročenja (posebice onih u standardnoj ponudi koja se primjenjuje neovisno o veličini depozita. Usto, za razliku od bankovnih kamata koje podliježu oporezivanju (po stopi od 12 posto), one na državne papire su neoporezive.
Da će i novi trezorci biti atraktivna alternativa držanju novca na oročenjima, svojevrsni signal je i to što u Katančićevoj očito ne kalkuliraju s tajmingom u kontekstu skorog sastanka Europske središnje banke. Računa se, naime, da će ECB na rujanskoj sjednici (kad će već biti određeni uvjeti prvog kruga upisa TZ-a) donijeti odluku o novom koraku smanjenja ključnih kamatnih stopa, nakon što se na srpanjskoj u tom smislu “pauziralo”. Banke u svojim politikama kamata na oročenja itekako anticipiraju očekivane poteze ECB-a, a premda i država u svom financiranju to čini, u ponudama državnog duga građanima ipak se računa i s tim da ponešto treba uložiti i u njihovo navikavanje na opciju usmjeravanja novca raspoloživa za ulaganje u kratkoročne ili vrijednosne papire države i izgradnju povjerenja prema ulaganjima na tržištu kapitala. Na tom tragu bile su i izjave ministra Primorca prilikom dosadašnjih “narodnih” izdanja (dvije obveznice i tri trezorca). Uz ostalo, a posebice u uvjetima skupljeg zaduživanja, bolje je da kamate koje država plaća u što većoj mjeri ostaju hrvatskim građanima.
Pravi test za 2,5 mjeseca
Već za oko dva i pol mjeseca slijedi, pak, sljedeće testiranje raspoloženja građana, ali znatno većeg ciljanog iznosa. Krajem studenoga, naime, dospijeva i prvi “narodni” trezorac, po kojemu će se građanima isplatiti više od milijardu eura (plus 124 milijuna institucionalnim investitorima). S obzirom na kretanje prinosa, kamata će vjerojatno biti nešto niža od 3,75 posto, što se u slučaju trezoraca obračunava već pri uplatama (kroz upisnu cijenu koja je za vrijednost kamate niža od nominalnog pri isplati.
Inače, prema kalendaru izdanja za 2024., država je za treći kvartal predvidjela i izdanje domaće obveznice u vrijednosti oko 2,5 milijarde eura. Uz refinanciranje 3,5 milijarde kuna (464 milijuna eura) obvezničkog duga iz 2019. godine koji stiže na naplatu krajem studenoga, potrebe financiranja uključuju i pokrivanje tekućeg deficita. Koliki će on biti na razini središnjeg proračuna za ovu godinu prema revidiranom planu, saznat ćemo za koji tjedan. Ministar Primorac najavio je rebalans za sredinu rujna, no još se ne zna kolikim će uštedama rezultirati pozivi koje je zbog iskakanja iz planiranih proračunskih gabarita kolegama ministrima uputio prije mjesec dana.
A kad je riječ o operacijama državnog financiranja, možda bi na interes građana u skorim ponudama državnog duga poticajno mogle utjecati i neizvjesnosti vezane u porez na nekretnine. Dio građana zacijelo će u pogledu ulaganja u nekretnine malo “stati na loptu”.
