Potpuni popis od 60 zemalja koje su pogođene novim Trumpovim carinama zbog bizarne tvrdnje o ‘prisilnom radu’

Predsjednik Donald Trump nastavlja s novim dvoznamenkastim carinama za desetke američkih trgovinskih partnera, budući da postojeći privremeni nameti istječu ovog petka.

Sjedinjene Države će nametnuti poreze od 10 posto do 12,5 posto na uvoz iz 60 zemalja, uključujući UK, što čini 99 posto američkog uvoza.

Uprava navodi neadekvatnu provedbu zabrana robe proizvedene prisilnim radom.

Ove nove carine stupaju na snagu u petak u 00:01 ujutro, točno u trenutku kada istječu privremene carine od 10 posto u cijelom svijetu – koje je uveo Trump nakon što je Vrhovni sud u veljači oborio njegove najveće carine.

“Sjedinjene Države imaju zabranu uvoza prisilnog rada gotovo stoljeće i rigorozno je provode; prošlo je vrijeme da naši trgovinski partneri učine isto”, rekao je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer.

“Današnja akcija počet će ispravljati ono što je i kršenje ljudskih prava i iskrivljujuća trgovačka praksa kako bi se poboljšala dobrobit radnika posvuda.”

Trump koristi trajnije carine prema Odjeljku 301. Zakona o trgovini iz 1974., koji dopušta predsjedniku da nametne uvozne poreze i druge sankcije protiv zemalja za koje se utvrdi da su uključene u “neopravdane”, “nerazumne” ili “diskriminirajuće” trgovinske prakse.

Trump je koristio Odjeljak 301 za nametanje velikih carina Kini u svom prvom mandatu, a preživjeli su i sudske izazove.

Cijeli popis zemalja:

10 posto tarifa:

10/12,5 posto tarife:

Carine od 12,5 posto:

Spremaju li se dodatne tarife?

Vjerojatno će doći još carina iz Odjeljka 301: Ured američkog trgovinskog predstavnika pokrenuo je istragu o tome je li 16 zemalja — koje čine 70 posto uvoza iz SAD-a — imalo prekomjernu proizvodnju robe, snižavajući cijene i stavljajući američke tvrtke u nepovoljan položaj na globalnim tržištima. Uprava tek treba dovršiti tu istragu.

Trump, koji tvrdi da će visoke carine oživjeti američku proizvodnju, prošle je godine poništio desetljeća američke politike koja je favorizirala niže carine i sve slobodniju trgovinu. Pozivajući se na Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA) iz 1977. godine, nametnuo je dvoznamenkaste carine na uvoz iz gotovo svih zemalja na Zemlji, rekavši da dugotrajni trgovinski deficit Amerike predstavlja izvanredno stanje u državi.

Ali Vrhovni sud presudio je da IEEPA nije odobrila tarife. Odluka je prisilila upravu da isplati povrate uvoznicima koji su platili carine.

Kao odgovor, Trump je najavio carine od 10 posto u cijelom svijetu u skladu s Odjeljkom 122 Zakona o trgovini iz 1974. No on može koristiti pristojbe iz Odjeljka 122 samo 150 dana; vrijeme im ističe u petak.

Uprava je prvobitno prošlog mjeseca predložila tarife za prisilni rad. Od tada su neke zemlje pooštrile provođenje prisilnog rada i kvalificirale se za niže carine, rekao je visoki administrativni dužnosnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti. Na primjer, rekao je dužnosnik, carina na uvoz iz Indije u početku je bila postavljena na 12,5 posto, ali sada će iznositi 10 posto.

Neki proizvodi – uključujući naftu i plin i gnojiva – izuzeti su od novih carina objavljenih u četvrtak. Također su pošteđeni proizvodi koji ispunjavaju uvjete za bescarinski status prema Sporazumu između SAD-a, Meksika i Kanade, sjevernoameričkom trgovinskom paktu koji je Trump ispregovarao u svom prvom mandatu.

Carine plaćaju tvrtke u Sjedinjenim Državama koje uvoze strane proizvode. Uvoznici obično pokušavaju prenijeti troškove naplaćujući potrošačima više cijene. Amerikanci su već frustrirani visokim troškovima života. Dakle, administracija preuzima rizik uvođenjem novih tarifa uoči izbora na sredini mandata 3. studenog.

Koji je razlog za tarife?

Promatrači ljudskih prava kažu da je razumno biti skeptičan prema motivima koji stoje iza carina. No kažu da bi nameti mogli utjecati na problem prisilnog rada.

Prisilni rad je definiran Konvencijom o prisilnom radu Međunarodne organizacije rada iz 1930. kao “svaki rad ili služba koja se zahtijeva od bilo koje osobe pod prijetnjom bilo kakve kazne i za koju se navedena osoba nije ponudila (ili sama) dobrovoljno.”

Prema najnovijim statistikama ILO-a, UN-ove agencije usmjerene na ljudska i radna prava, oko 27,6 milijuna ljudi bilo je na prisilnom radu diljem svijeta bilo kojeg dana 2021. godine.

“Već godinama javno zagovaramo zabrane uvoza, ne kao čarobni metak, to nije srebrni metak, već kao potencijalno učinkovito sredstvo u borbi protiv prisilnog rada diljem svijeta,” rekla je Martina Vandenberg, osnivačica i predsjednica Pravnog centra za trgovinu ljudima.

“Moguće je biti krajnje kritičan prema carinama, kao što jesmo, i biti vrlo zabrinut zbog sveukupnih carina koje se koriste kao batina protiv zemalja”, rekla je. “Ipak, mislim da je neporecivo da postoji značajan odgovor u smislu usvajanja zabrana uvoza.”

Međutim, Vandenberg i njezina organizacija pozvali su u svjedočenju da se tarife implementiraju u fazama kako bi se zemljama dalo vremena za provedbu zabrane ili plana za provedbu.

“Naša je zabrinutost da će zabrane uvoza biti tanki papirići bez provedbe”, rekla je. “Zemljama treba vremena da izgrade mehanizme zabrane uvoza koji su smisleni i provedivi.”

Kenya Davis, partnerica u tvrtki Boies Schiller Flexner, rekla je da je Ujgurski zakon o sprječavanju prisilnog rada, savezni zakon SAD-a usvojen 2021. koji zabranjuje uvoz robe proizvedene u cijelosti ili djelomično u kineskoj regiji Xinjiang ili od strane određenih subjekata, najznačajniji zakon vezan za prisilni rad koji su SAD donijele prije uvođenja carina.

“Razina učinkovitosti svakako je predmet rasprave, ali svakako je privukla pozornost na problem trgovine ljudima i prisilnog rada”, rekla je. “I tako, ako ništa drugo, ove zabrane uvoza služit će toj funkciji podizanja veće svijesti o prisilnom radu.”

Ali bez “sveobuhvatnog pristupa”, koji osigurava transparentnost o tome od čega se sastoji istraga, i programa koji pružaju pomoć zemljama u provođenju zabrana, “jako sam oprezna u svom entuzijazmu oko (tarifa)”, rekla je.

Isabelle Glimcher, viša znanstvenica za globalni rad na NYU Stern centru za ljudska prava, rekla je da je jedna mana u carinama to što su usredotočene na ubiranje poreza zemljama na temelju robe koju uvoze – a ne robe koju proizvode u zemlji.

No rekla je da je nadolazeća prijetnja carinama potaknula nekoliko zemalja – poput Indije – da izmijene svoje vanjskotrgovinske politike kako bi uključile zabranu uvoza prisilnog rada. Propisi Europske unije o prisilnom radu koji bi trebali stupiti na snagu kasnije sljedeće godine također doprinose, rekla je.

“Ne mogu se sve te stvari nužno ili u potpunosti pripisati istragama Odjeljka 301, ali čini se da zemlje reagiraju i počinju sve ovo shvaćati ozbiljno”, rekla je.