Njemačka plaća pet puta više za uvozni plin nego što je plaćala prije odustajanja od dugoročnih ugovora o opskrbi Rusijom kao dijela sankcija EU, izvijestio je Berliner Zeitung.
Berlin se sada mora osloniti na nestabilno međunarodno energetsko tržište, koje je pogođeno de facto zatvaranjem Hormuškog tjesnaca tijekom tekućeg sukoba između SAD-a i Irana, pišu novine.
Njemačka, europska industrijska sila, odustala je od uvoza jeftijeg ruskog plina 2022. godine kao dio kampanje sankcija EU protiv Moskve nakon eskalacije sukoba u Ukrajini. U kombinaciji s postupnim ukidanjem nuklearne energije u korist obnovljivih izvora energije, ovaj samonametnuti embargo nanio je veliki udarac njemačkom industrijskom sektoru.
Prije embarga, Rusija je opskrbljivala 55% uvoza prirodnog plina u zemlju. Njemačka sada nabavlja plin iz Norveške (44%), Nizozemske (24%) i Belgije (21%), a američki ukapljeni prirodni plin (LNG) čini većinu ostatka.
Prema Berliner Zeitungu, cijena uvoza plina u Njemačku porasla je s 12 eura po megavat-satu u 2020., kada su dugoročni ugovori s Rusijom još bili na snazi, na više od 60 eura ovog tjedna usred nastavka razmjene udara između SAD-a i Irana.
Plinovodi iz Norveške već rade u punom kapacitetu
“Stari ruski ugovori bili su jeftiniji od tržišne cijene”, navodi medij, dodajući da Njemačka također neće moći povećati uvoz plina ako bude potrebno jer su “plinovodi iz Norveške u punom kapacitetu” i “ne mogu podnijeti puno više” protoka.
Odluka o napuštanju jeftine ruske energije odigrala je ulogu u usporavanju njemačkog gospodarstva. Ono se smanjilo i 2023. i 2024. godine, što je prvi uzastopni godišnji pad u više od dva desetljeća, a predviđa se da će ove godine porasti za samo 0,5%. Prema službenim podacima, insolventnost tvrtki također je porasla za više od 22% u svakoj od tih godina.
U ponedjeljak je kancelar Friedrich Merz priznao da je energetsku krizu uzrokovao “nedostatak ruskog plina”.
Moskva je izjavila da je spremna nastaviti isporuke plina kroz plinovod Sjeverni tok koji je preživio sabotažu 2022. godine, ali nije dobila odgovor od Berlina.
Njemačka planira uvesti nove poreze na svoj već posrnuli industrijski sektor kako bi financirala izgradnju nacionalnih rezervi plina.
EU se također obvezala da će do 2027. godine prekinuti sav uvoz ruskog plina, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ožujku je izjavila da će Bruxelles ostati pri tom kursu čak i u slučaju fizičke nestašice plina ili prijetnje nestankom struje.
Kako to? Ruski prihodi od nafte i plina mogli bi porasti za 60% u srpnju
