Vrijedni nalazi iz bizantskog brodoloma kod Mljeta privukli su veliku pozornost europskih i američkih medija. Priča o zlatnom prstenu s prikazom cara, luksuznim dijelovima pojaseva, dragom kamenju i carskom novcu, koju je Dalmacija Danas objavila među prvima, tijekom posljednjih dana obišla je svijet.
Pronađen vrijedni zlatni prsten s prikazom cara! Kod Mljeta jedno od najvažnijih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na Sredozemlju
Britanski The Independent, irski javni servis RTÉ, grčki dnevni list Kathimerini te američki Archaeology Magazine prenijeli su veliku reportažu novinske agencije Reuters o istraživanju olupine u blizini Polača. Zajednički naglašavaju kako nalazi upućuju na to da se na brodu nalazila osoba iz najviših krugova Bizantskog Carstva.
Brod se, prema dosadašnjim procjenama, nasukao ili potonuo tijekom 7. ili početkom 8. stoljeća, a njegovi ostaci na morskome dnu sustavno se istražuju već približno deset godina.
Najveća količina zlata pronađena u sredozemnoj olupini
The Independent u naslovu piše da „zlatno blago pronađeno u drevnoj olupini otkriva tajne Bizantskog Carstva“. Posebno se ističe da je nakon čišćenja i restauracije pronađeno više od 600 grama zlatnih predmeta.
– To je impresivna količina zlata, najveća ikad pronađena u jednoj brodskoj olupini na cijelom Sredozemlju – kazao je za Reuters voditelj istraživanja iz Hrvatskog restauratorskog zavoda Igor Miholjek.
Irski RTÉ nalaz opisuje kao možda najvažniju dosad pronađenu zbirku bizantskog zlata iz neke olupine. Taj medij naglašava kako vrijednost predmeta nije samo materijalna jer svaki od njih može pomoći u rekonstrukciji putovanja, trgovačkih veza i identiteta ljudi koji su se nalazili na brodu.
Među pronađenim predmetima nalaze se zlatnici, kopče i ukrasi za pojaseve ukrašeni rubinima, smaragdima i biserima. Takvi su pojasevi bili simbol društvenog položaja, vojne dužnosti i pripadnosti državnoj hijerarhiji.
Prsten koji nije mogao nositi bilo tko
Najviše zanimanja izazvao je masivni zlatni pečatni prsten s prikazom cara. Istraživači vjeruju da se na njemu nalazi lik bizantskog cara Konstantina IV., koji je vladao od 668. do 685. godine.
Prsten gotovo sigurno nije bio običan ukras. Slični su predmeti mogli služiti za ovjeravanje dokumenata i potvrđivanje službenih odluka, zbog čega su ih nosili samo ljudi s posebnim ovlastima.
– Takav prsten sigurno ne bi nosio bilo tko – rekao je Reutersu voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda Pavle Dugonjić.
Britanski specijalizirani portal Divernet navodi kako upravo prsten navodi arheologe na zaključak da je brodom putovao visoki državni ili vojni dužnosnik. Uz njega se vjerojatno nalazila i pratnja, što bi objasnilo neuobičajenu koncentraciju luksuznih predmeta pronađenih na relativno malom prostoru.
Profesor sa Stanforda: Najvažnija olupina svojega vremena
Američki Archaeology Magazine objavio je vijest pod naslovom „Istražuje se bizantska olupina kod Hrvatske“, ističući da brod potječe iz jednog od najmanje poznatih razdoblja europske i sredozemne povijesti.
Posebnu težinu nalazu daje procjena Justina Leidwangera, profesora arheologije na američkom Sveučilištu Stanford.
– Za mene je ovo najvažnija brodska olupina iz toga razdoblja – kazao je Leidwanger.
Kako je objavio Kathimerini, nalazi bi mogli pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kraj kasne antike i nastanak srednjovjekovnog svijeta. Olupina svjedoči o vremenu u kojem je Bizantsko Carstvo bilo izloženo vojnim pritiscima i gubitku velikih područja, ali su pomorski putovi još uvijek povezivali njegove udaljene dijelove.
Upravo zbog toga ovo nije samo priča o zlatu. Brod pokazuje na koji su način Jadran, istočno Sredozemlje i Konstantinopol bili povezani trgovinom, državnom upravom, vojskom i putovanjima visokih dužnosnika.
Zašto je brod visoke osobe završio kod Mljeta?
Točan razlog potonuća još uvijek nije utvrđen. Nije poznato ni kamo je brod putovao, odakle je isplovio te je li osoba kojoj je pripadao prsten preživjela nesreću.
Kliknite za pregled
Zlatnici s prikazima četvorice careva iz Heraklijeve dinastije omogućili su preciznije datiranje brodoloma. Ipak, konačnu godinu potonuća tek treba utvrditi daljnjom analizom novca, keramike, brodske konstrukcije i ostalih predmeta.
Položaj olupine kod Polača nije slučajan. Mljet se nalazio uz važan jadranski pomorski pravac kojim su se stoljećima kretali trgovački, vojni i državni brodovi između istočnog i zapadnog Sredozemlja.
Arheolozi očekuju da će nastavak istraživanja pružiti odgovor na najzanimljivije pitanje: tko je bila osoba dovoljno moćna da nosi carski prsten i putuje s više od 600 grama zlata, luksuznim pojasevima, dragim kamenjem i carskim novcem?
Svjetski mediji zasad su složni u jednome – u dubinama kod Mljeta nije pronađeno samo blago, nego rijedak prozor u politički i pomorski svijet Bizantskog Carstva prije približno 1300 godina.
Moja reakcija na članak je…
