Dok ovo čitate, vaša veza ovisi o infrastrukturi koja je sve ugroženija. Od solarnih oluja do kibernetičkih napada, prijetnje su stvarne, a stručnjaci upozoravaju da će se veliki prekid, dogoditi kad-tad, piše Huffpost.
Čitate ovaj članak, što ne biste mogli da vam je internet pao. Već je dovoljno neugodno kada veza nestane na nekoliko sati zbog oluje ili prekida opskrbe električnom energijom, no što bi se dogodilo kada bi internet prestao raditi na neodređeno vrijeme, i to na velikom području?
Cijela država ili regija mogla bi ostati bez interneta ili struje zbog sofisticiranog kibernetičkog napada, geopolitičke sabotaže ili problema sa zastarjelom energetskom mrežom. Takve prijetnje više nisu samo hipotetske.
Solarne oluje mogle bi ugroziti energetsku i komunikacijsku infrastrukturu, dok su podmorski kabeli, kojima prolazi više od 95 posto međunarodnog internetskog prometa, postali potencijalne mete sabotaža. Na njihovu ranjivost upozoravaju i incidenti zabilježeni u Baltičkom moru i oko Tajvana.
Imate li plan za takav scenarij? Većina ljudi nema.
Američka Savezna agencija za upravljanje hitnim situacijama, FEMA, anketirala je više od sedam tisuća ljudi za izvješće o pripravnosti na katastrofe za 2024. godinu. Istraživanje je pokazalo da 57 posto stanovništva nije spremno niti se namjerava pripremiti za katastrofu velikih razmjera.
To zabrinjava jer su hitne situacije povezane s prekidima interneta ili struje vrlo izgledne, smatra sigurnosni analitičar i autor Robert Siciliano.
„Ne mislim da je pitanje ‘ako’, nego ‘kada’. Električna mreža kakvu poznajemo stara je tek oko 120 godina i toliko je raspršena da se lokalni ili regionalni prekidi događaju prečesto“, upozorava Siciliano.
Dodaje da bi svatko trebao razmisliti o zalihama hrane, vode, baterija i rezervnog napajanja te naglašava da je pojam „prepper“, kojim se označava osobu koja se aktivno priprema za katastrofe, nepravedno stekao lošu reputaciju.
Ako želite normalno funkcionirati u slučaju regionalnog ili nacionalnog prekida struje ili interneta, Siciliano je jasan: vrijeme za pripremu je prije nego što se sustavi sruše.
Priprema za pojedinačne prekide interneta i struje relativno je jednostavna jer podrazumijeva rezervne načine pristupa internetu i mogućnost samostalne proizvodnje ili pohrane energije.
Sean Gold, stručnjak za pripravnost i vlasnik internetske stranice TruePrepper, smatra da je najbolji način očuvanja digitalnog života pretpostaviti da će do krize doći i planirati u skladu s tim.
Mobilni hotspot može pomoći tijekom prekida koji traje dan ili dva, ali u slučaju šireg pada interneta ta opcija može postati neučinkovita zbog preopterećenja mobilnih baznih stanica.
Mnogi se zato okreću satelitskom internetu, poput Starlinka, čak i kada ne žive u ruralnim područjima.
Hotspot je funkcija koja pametni telefon pretvara u Wi-Fi pristupnu točku na koju se mogu spojiti računalo ili tablet. Starlink, s druge strane, omogućuje pristup internetu putem satelita, zaobilazeći dio zemaljske infrastrukture poput mobilnih tornjeva i klasičnih kabela.
Cijena usluge za kućanstva kreće se između 80 i 120 eura mjesečno, uz jednokratni trošak opreme od približno 350 eura. Postoje i alternativni satelitski pružatelji usluga, poput Hughesneta i Viasata.
Satelitski internet nije potpuno otporan na probleme jer ga mogu ometati ekstremni vremenski uvjeti, no ipak nudi mogućnost ponovne uspostave veze kada klasične mreže ne rade.
Gold predlaže i mobilne satelitske pakete koji se mogu pauzirati kada se ne koriste. Takvo rješenje može poslužiti kao rezervna internetska veza koja se aktivira samo u kriznoj situaciji.
Popis za tehnološko preživljavanje
Prije nego što dođe do prekida, korisno je pripremiti osnovnu opremu. Imate li nešto dodatnog novca, možete stvoriti fond za očuvanje tehnologije i nabaviti nekoliko ključnih uređaja.
Prijenosni punjači, poznatiji kao power bankovi, mogu napajati telefone i druge manje uređaje nekoliko dana, ovisno o njihovu kapacitetu i načinu korištenja.
Za veće potrebe postoje prijenosne energetske stanice, odnosno velike baterije koje mogu napajati pojedine kućanske uređaje. One su tiša i čišća alternativa klasičnim generatorima.
Generatori na gorivo također mogu biti korisni, ali zahtijevaju izniman oprez zbog opasnosti od trovanja ugljičnim monoksidom. Nikada se ne smiju koristiti u zatvorenom prostoru, garaži ili neposredno uz prozore i vrata.
Ne treba zaboraviti ni osnovnu opremu. Kvalitetna svjetiljka važna je ako struja nestane noću, a radio na baterije može postati jedini izvor vijesti i službenih informacija ako telefoni i internet prestanu raditi.
Financijski plan za svijet bez interneta
Nakon osiguravanja osnovne tehnologije treba razmisliti i o novcu. Velika ovisnost o digitalnom bankarstvu čini kućanstva ranjivima na dulje prekide mreže i električne energije.
„Gotovo svi pristupaju svojim bankovnim računima putem interneta kako bi platili račune, obavili uplatu ili podigli sredstva“, kaže Chris Reynolds, stručnjak za upravljanje u hitnim situacijama s više od 35 godina iskustva.
Navikli smo gorivo, namirnice i druge potrepštine plaćati karticama ili mobilnim uređajima, zbog čega mnogi nemaju dovoljno gotovine ni u novčaniku ni kod kuće.
Tijekom prekida interneta i struje banke, bankomati i kartični terminali mogu postati nedostupni, čime ljudi privremeno mogu ostati bez pristupa vlastitom novcu.
Reynolds zato savjetuje da se manji iznos gotovine u sitnijim apoenima drži na sigurnom i vodootpornom mjestu.
Prepaid kartica odvojena od svakodnevnih računa također može biti rezervno rješenje, premda će i njezina uporaba ovisiti o tome rade li kartični terminali i komunikacijske mreže.
Kao dodatnu mogućnost Reynolds navodi dogovor sa susjedima ili članovima zajednice o međusobnoj pomoći u hrani, potrepštinama i manjim troškovima tijekom kratkotrajne krize.
Obiteljski plan za komunikaciju u kaosu
Nakon prekida većina će ljudi najprije pokušati provjeriti jesu li njihovi bližnji sigurni. Problem nastaje kada mobilne mreže, internet i uobičajene aplikacije za komunikaciju ne rade.
Jeremy Gocke, izvršni direktor tvrtke Entropy Survival, preporučuje izradu obiteljskog komunikacijskog plana prije prekida interneta.
Plan bi trebao uključivati unaprijed dogovoreno mjesto sastanka ako članovi obitelji žive blizu te raspored pokušaja uspostave kontakta ako su udaljeni.
Korisno je odrediti i jednu osobu od povjerenja koja će služiti kao posrednik za prenošenje informacija među članovima obitelji.
Gocke preporučuje da se plan ispiše, zaštiti od vode i podijeli svim članovima obitelji jer se u stresnim situacijama nije dobro oslanjati samo na pamćenje.
Kao dodatna mjera mogu poslužiti satelitski komunikatori poput uređaja Garmin inReach, koji omogućuju slanje poruka preko satelita kada mobilne mreže ne rade.
Ne treba zanemariti ni starije tehnologije. Fiksni telefoni, ako mreža nije oštećena, radiostanice i voki-tokiji mogu biti korisni za održavanje komunikacije na kraćim udaljenostima.
Ključno je planirati za tehnološki prekid i ne pretpostavljati da će digitalna infrastruktura uvijek funkcionirati besprijekorno.
„Počnite s prihvaćanjem činjenice da, ako nešto može pasti, vjerojatno i hoće“, kaže Gocke.
Kada se to prihvati, znanje, dogovor i pripremljenost postaju najvrjednija tehnologija koju čovjek ima.
