Izjava lidera Naroda i Pravde (NiP) Elmedina Konakovića da nam za osam godina prijeti ‘eksplozija’ mirovinskog sustava koji iz godine u godinu raste, izazvala je burne reakcije.
Konaković je izjavio da će, ukoliko se nešto ne promijeni, mirovinski fond kolabirati jer će se manje puniti, dok će broj umirovljenika rasti. Sada se oglasio Zavod PIO/MIO, koji pojašnjava situaciju, navodeći da su podaci koje su mediji objavili, prema kojima je nedostajalo 281 milijun KM za mirovine, netočni. Nedostajalo je, ali manje.
“Mnogi mediji u Bosni i Hercegovini prenijeli su podatke iz Federalnog ministarstva financija o prikupljenim prihodima od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje u razdoblju siječanj – srpanj 2024. godine te rashodima za isplatu mirovina u istom razdoblju.
Na temelju prezentiranih podataka proizlazi da su prikupljeni prihodi od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje iznosili oko 1,756 milijardi KM, zaključno s 31.7.2024., dok su rashodi za isplatu mirovina iznosili 2,037 milijardi KM.
Razlika od 281 milijun KM predstavljena je kao ‘dubioza’ koja je financirana iz drugih izvora, prenosi Raport.
Ovakva nepotpuna informacija stvorila je zabunu kod većeg dijela javnosti jer implicira da se svi izdaci za mirovine financiraju isključivo iz doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje te da ‘jaz’ između prikupljenih prihoda i rashoda ima tendenciju daljnjeg pogoršanja”, navodi se u priopćenju.
Zavod je potom objavio nekoliko činjenica:
“Sredstva za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i rad nositelja osiguranja osiguravaju se iz doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, proračuna Bosne i Hercegovine, te drugih izvora definiranih člankom 124. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH”, istaknuli su.
Dalje navode da se iz proračuna FBiH financiraju prava branitelja i njihovih obitelji, ujednačavanje prava pripadnika Oružanih snaga BiH, sufinanciranje najnižih mirovina…
Također su istaknuli da je razlika u isplati mirovina iznosila 43.178.145,25 KM, a ne 281 milijun, kako su mediji prezentirali.
“Ova razlika sredstava realizirana je za pokriće obveza za redovne mirovine ostvarene po osnovi Zakona o PIO”, istaknuli su.
Zanimljivo je da su prihodi porasli u prvih sedam mjeseci.
“Prihodi od doprinosa ostvareni u razdoblju I.-VII. 2024. iznosili su ukupno 1.760.940.964,67 KM, što predstavlja povećanje u odnosu na isto razdoblje protekle godine za 159.725.624,67 KM ili 9,98 posto. U odnosu na planirana sredstva u proračunu Federacije BiH za sedam mjeseci, povećanje iznosi 12.744.639,67 KM ili 0,73 posto. Na temelju ostvarenja u razdoblju I.-VII. 2024., procjenjuje se da će prihodi krajem godine iznositi oko 3,050 milijardi KM, što predstavlja povećanje u odnosu na plan za oko 59 milijuna KM ili 1,94 posto. Napominjemo da Federalni zavod za PIO nema nadležnost u prikupljanju doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, niti sudjeluje u kreiranju ekonomskih i demografskih politika”, istaknuli su.
Međutim, uz rast prihoda, bilježe i porast rashoda u proteklih sedam mjeseci ove godine.
“Ukupni rashodi ostvareni u razdoblju I.-VII. 2024. iznosili su 2.068.397.554,72 KM, što je povećanje od 11,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U odnosu na plan za sedam mjeseci, rashodi su manji za 12.679.983,36 KM, odnosno 0,7 posto”, naveli su.
Kao razloge povećanja rashoda u odnosu na prethodnu godinu naveli su redovno usklađivanje mirovina, organizacijsko restrukturiranje i povećani angažman zaposlenika u drugoj polovini 2023. i prvih sedam mjeseci ove godine. Broj neriješenih predmeta smanjen je s 27.587 na 15.957 (smanjenje za oko 42,0 posto), što je dovelo do povećanja broja korisnika prava – umirovljenika, a samim tim i povećanja izdataka za financiranje mirovina”, naveli su.
Na kraju su istaknuli kako im je poslovanje stabilno.
“Poslovanje u proteklih sedam mjeseci ocjenjujemo stabilnim. Zavod je nastavio aktivnosti s ciljem unapređenja poslovanja i olakšavanja pristupa ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, kroz pojednostavljenje postupaka i ubrzanje procesa ostvarivanja svih prava, povećanje transparentnosti rada te otvaranje Zavoda prema krajnjim korisnicima”, istaknuli su.
