Kineski proizvođač memorijskih čipova ChangXin Memory Technologies (CXMT) postao je najvrjednija tehnološka tvrtka uvrštena na burzu u kontinentalnoj Kini nakon što je cijena njegovih dionica na prvom danu trgovanja porasla za više od pet puta.
Tvrtka je u ponedjeljak prikupila 57,9 milijardi juana (oko 7,4 milijarde eura) u najvećoj azijskoj inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO) ove godine. Na burzi u Šangaju dionice su skočile za 466 %, čime je tržišna vrijednost kompanije dosegnula oko 3,3 bilijuna juana.
No, ovdje valja spomenuti jednu bitnu nijansu koju kineski mediji prešućuju. Iako je snažan rast dionice pokazatelj velikog interesa ulagača, većinu trgovanja na kineskim burzama i dalje čine domaći investitori jer je pristup stranih ulagača kineskim burzama znatno ograničeniji nego na vodećim zapadnim burzama. Zbog toga skok cijene ne odražava nužno procjenu globalnog tržišta ili veliko povjerenje stranih investitora u snagu kineske tvrtke.
Najveći burzovni debi godine u Aziji
Osnovan 2016. godine, CXMT razvio se u vodećeg kineskog proizvođača DRAM memorije (Dynamic Random Access Memory). Riječ je o vrsti radne memorije koja se koristi u pametnim telefonima, osobnim računalima, poslužiteljima, podatkovnim centrima, sustavima umjetne inteligencije te u dijelu vojne elektronike. Za razliku od procesora, koji obrađuju podatke, DRAM služi za njihovu privremenu pohranu tijekom rada uređaja.
Prema procjenama analitičara, CXMT danas drži oko 8 % svjetskog tržišta DRAM memorije, što ga čini četvrtim najvećim proizvođačem na svijetu, iza Samsung Electronicsa (J. Koreja), SK Hynixa (J. Koreja) i Microna (SAD).
Kina najavila izradu tehnologije koja joj najviše nedostaje
Danas su na svjetskim burzama pale dionice vodećih proizvođača čipova i opreme za njihovu proizvodnju, uključujući Nvidiju, Samsung Electronics, SK Hynix i nizozemski ASML. Djelomično zbog uspjeha kineske tvrtke. No, još više zbog iduće kineske najave:
Današnja vijest je da je Kina (državna tvrtka Shanghai Aishengna Electronic Technology Group) pokrenula serijsku proizvodnju vlastitih DUV (Deep Ultraviolet) litografskih strojeva, ključne opreme za proizvodnju čipova, prenosi Reuters. Litografski uređaji koriste se za “crtanje” složenih elektroničkih sklopova na silicijskim pločicama, zbog čega su među najvažnijim i tehnološki najzahtjevnijim alatima u industriji poluvodiča. Kina je razvoj vlastitog sustava ubrzala nakon što su joj SAD i Nizozemska ograničili pristup najnaprednijim strojevima nizozemskog ASML-a. Novi kineski uređaji temelje se na DUV tehnologiji, koja je starija od najsuvremenije EUV litografije kojom ASML i dalje ima praktički monopol. O tehnološkom procesu i tom “uskom grlu”, čitajte ovdje. To znači da kineski proizvođači još ne mogu u potpunosti konkurirati vodećim svjetskim tvrtkama u proizvodnji najnaprednijih čipova. Ipak, razvoj domaće litografske opreme smatra se velikim korakom prema kineskoj tehnološkoj samodostatnosti.
Analitičari dio burzovnog pada zapadnih tvrtki povezuju s novim signalima da Kina ubrzano smanjuje ovisnost o zapadnoj tehnologiji.
Američke sankcije nisu zaustavile rast CXMT-a
Sjedinjene Američke Države već nekoliko godina nastoje usporiti razvoj kineske industrije poluvodiča. Od 2022. Washington je uveo opsežne izvozne kontrole na naprednu opremu i tehnologije za proizvodnju čipova, a krajem 2024. dodatno ih je proširio kako bi Kini otežao proizvodnju najsuvremenijih poluvodiča. Američke vlasti tvrde da su te mjere nužne radi zaštite nacionalne sigurnosti i ograničavanja kineskog pristupa tehnologijama koje se mogu koristiti u naprednim sustavima umjetne inteligencije i vojnim primjenama. Kina, s druge strane, smatra da je riječ o politički motiviranim ograničenjima kojima se nastoji usporiti njezin tehnološki razvoj.
Prema pisanju South China Morning Posta, CXMT-ovi proizvodi i dalje zaostaju otprilike jednu tehnološku generaciju za vodećim svjetskim proizvođačima memorijskih čipova. To znači da tvrtka još ne proizvodi najnaprednije DRAM čipove dostupne na tržištu, no posljednjih godina postupno smanjuje tehnološki jaz. Unatoč američkim ograničenjima, tvrtka nastavlja širiti proizvodne kapacitete zahvaljujući snažnoj globalnoj potražnji za memorijskim čipovima, ponajviše zbog razvoja umjetne inteligencije i podatkovnih centara.
Prema prospektu objavljenom povodom izlaska na burzu, a koji prenosi kineski državni medij China Daily, sredstva prikupljena IPO-om CXMT planira uložiti u povećanje proizvodnih kapaciteta, razvoj naprednijih DRAM tehnologija te istraživanje i razvoj.
Čipovi u središtu tehnološkog nadmetanja SAD-a i Kine
Industrija poluvodiča, a posebno sektor memorijskih čipova, postala je jedno od ključnih područja tehnološkog nadmetanja između SAD-a i Kine. Dok Washington nastoji ograničiti kineski pristup najnaprednijim tehnologijama i proizvodnoj opremi, Peking ubrzano ulaže u razvoj domaće industrije čipova: od dizajna i proizvodnje memorijskih i logičkih čipova do razvoja vlastite opreme za njihovu proizvodnju, a sve kako bi smanjio ovisnost o stranim tehnologijama i postigao veću tehnološku samodostatnost.
Ova najnovija burzovna “eksplozija” tvrtke dolazi nakon niza uspjeha koje kineski mediji ističu u tehnološkom sektoru. Prošlog mjeseca kinesko superračunalo ponovno se našlo na vrhu ljestvice TOP500, dok domaće tvrtke nastavljaju razvijati AI procesore, opremu za proizvodnju poluvodiča i druge tehnologije visokoučinkovitog računalstva unatoč američkim ograničenjima. Ipak, Kina u pojedinim ključnim segmentima, poput najnaprednijih litografskih sustava i proizvodnje najsloženijih logičkih čipova, i dalje zaostaje za vodećim svjetskim proizvođačima.
Peking nastoji preuzeti važniju ulogu u oblikovanju globalnog tehnološkog poretka. Ranije ovog mjeseca Kina i Rusija, zajedno s još 27 država, objavile su uspostavu tzv. Svjetske organizacije za suradnju u području umjetne inteligencije (WAICO) sa sjedištem u Šangaju. Prema službenim navodima, cilj organizacije je promicanje međunarodne suradnje i razvoja okvira za upravljanje umjetnom inteligencijom kako bi ona bila sigurna, pravedna i korisna za cijelo čovječanstvo. Međutim, zapadne zemlje zasad zauzimaju oprezan stav prema toj inicijativi te će njezin stvarni međunarodni utjecaj ovisiti o tome koliko će država i vodećih tehnoloških tvrtki prihvatiti njezine standarde i preporuke.
Tihi prodor: kako su američke tvrtke počele birati kineski AI; u igri je i geopolitika
