Iako govori o Žrnovnici, njezinim ljudima, jeziku i običajima, zbirka priča Marina Mihanovića privukla je čitatelje iz cijele Hrvatske, pa čak i šire.
Predstavljanje drugog, dopunjenog izdanja održano je na ispunjenom platou podružnice Gradske knjižnice Marka Marulića u Žrnovnici, u sklopu 72. Splitskog ljeta.
Grozdana Ribičić, ravnateljica knjižnice, istaknula je kako je ponosna što se već drugu godinu zaredom na platou žrnovničke knjižnice, u kojoj se nalazi Spomen-soba Miljenka Smoje, uz mural posvećen legendarnim likovima iz serije Naše malo misto, održavaju prigodni programi u sklopu Splitskog ljeta.
Posebno ju raduje što je upravo knjiga žrnovničkog autora Marina Mihanovića „Šta će selo reć“, napisana u duhu bogate usmene književne tradicije, uvrštena u ovogodišnji program. Zahvalila je autorovoj obitelji na organizaciji ove književne večeri, kao i brojnim uglednim gostima koji su pozvani da svojim sudjelovanjem pridonesu njezinu uspjehu.
Naglasila je i kako je Knjižnica Dalmatina, zahvaljujući svojim spomen-sobama, u posljednjem izvješću Europske komisije prepoznata kao jedan od najboljih primjera europske knjižnične prakse. Upravo zato smatra da je i ova večer dio jedne uspješne europske kulturne priče.
Glazbeni program i obiteljska nota
Za izvrstan glazbeni doživljaj pobrinula se popularna domaća klapa Sveti Florijan, kao i glumac Zoran Kelava koji je ovom prigodom, osim interpretacije ulomaka iz knjige, u dva navrata zasvirao na guslama, baš onako kako se to nekada radilo uz komin.
Program je i ovog puta vodila autorova supruga Mia Božić Mihanović, dok je ulomke iz knjige čitala autorova kći Marcela Mihanović. Autorov sedmogodišnji sin Jakša Mihanović publici je objasnio kako su nastale ilustracije za knjigu koje je baš on nacrtao.
Upravo je ta obiteljska uključenost cijeloj večeri dala dodatnu toplinu i opuštenost, koja je krasila i sva dosadašnja predstavljanja.
Umjesto klasičnog izlaganja – razgovor s publikom
Autor je ovoga puta odstupio od uobičajene forme predstavljanja knjige i glavnu riječ prepustio posjetiteljima. Pitanja iz publike otvorila su zanimljiv razgovor o nastanku knjige, prikupljanju građe te ljudima čija su sjećanja i kazivanja sačuvana na njezinim stranicama.
Jedno od pitanja bilo je u čemu je tajna tako velikog interesa čitatelja.
„Vjerujem da su se ljudi u knjizi jednostavno prepoznali“, kazao je Mihanović.
„Mnoge je privukao već sam naslov koji je obilježio brojne generacije ljudi, posebice u manjim sredinama, a mnogima se zasigurno svidjela i nostalgična naslovna fotografija. Starije generacije u pričama pronalaze detalje iz svog djetinjstva, dok mlađe, osobito srednje generacije, prepoznaju zgode o kojima su im pričali roditelji, bake i djedovi. Iako je radnja smještena u Žrnovnicu, gotovo bi se mogla preslikati na svako malo misto.“
Kao specifičnost drugog izdanja autor je istaknuo predgovor koji je napisao doc. dr. sc. Nikola Sunara s Filozofskog fakulteta u Splitu, a koji na izvrstan način dočarava duh knjige i njezinu bit. Dodatna potvrda kvalitete stigla je i od samog Ministarstva kulture i medija, koje je knjigu uvrstilo na službeni Popis B za otkup narodnim knjižnicama, čime je preporučena za nabavu i dostupna brojnim knjižnicama diljem Hrvatske.
Kroz razgovor s publikom posebno je istaknuta velika etnografska vrijednost knjige. Ona se ne ogleda samo u očuvanju starih riječi, izraza i načina govora koji polako nestaju iz svakodnevne uporabe, nego i u bogatoj zbirci poslovica koje je autoru kazivao i autentično protumačio njegov 93-godišnji praujak Tomo Sinovčić – Kalaš.
Autor je svojim načinom pisanja uspio sačuvati duh i izvornost staroga dalmatinskog govora, a istodobno ga učiniti dovoljno razumljivim i pristupačnim širokom krugu čitatelja. Upravo ta ravnoteža između autentičnosti i čitljivosti jedna je od najvećih vrijednosti knjige „Šta će selo reć“.
Veza s iseljeništvom
Odgovarajući na pitanja publike, autor je također ispričao zanimljivu priču o tome kako je knjiga stigla sve do Amerike.
Nakon prve promocije javila mu se čitateljica koja je knjigu kupila putem interneta, a uskoro planira posjetiti Žrnovnicu s prijateljem čiji korijeni potječu upravo iz toga mjesta. Njegovi preci prezivali su se Amižić i odselili su u Ameriku početkom dvadesetog stoljeća.
Ta je komunikacija autoru ujedno donijela nova saznanja o njegovom dalekom rođaku Marinu Sinovčiću, koji je 1904. godine odselio u Ameriku. Tamo je napisao jednu poljičku pismaricu, koja je nedavno ponovno pronađena. Zanimljivo je da je ta pjesmarica nastala 1926. godine – točno stotinu godina prije objavljivanja knjige “Šta će selo reć”, u kojoj je spomenuta i, na neki način, ponovno oživljena.
Česti pljesak publike tijekom ove emotivne večeri i novi red za potpisivanje knjiga još jednom su pokazali da interes čitatelja za ovu knjigu ne prestaje. Zbirka priča koja je nastala iz sjećanja na život u staroj Žrnovnici tako nastavlja svoj put koji je davno prešao granice samog mjesta, povezujući ljude oko zajedničkih uspomena, jezika, tradicije i životnih vrijednosti koje ne nestaju.
Gdje se knjiga može kupiti?
Knjiga „Šta će selo reć“ u izdanju Naklade Bošković dostupna je na sljedećim lokacijama.
Split i okolica:
– knjižare Hoću knjigu (City Center One i Joker)
– knjižare Verbum (Mall of Split i Pothodnik na Splitu 3)
– knjižare VBZ (Mall of Split i Salona Mall)
– knjižare Školska knjiga (Makarska i Voćni trg u Splitu)
Zagreb:
– knjižara Ljevak (Trg bana Josipa Jelačića)
– knjižara Dominović (Hrvatske bratske zajednice 4, zgrada NSK)
Online prodaja:
– putem službenih webshopova knjižara Hoću knjigu, Ljevak i Dominović
– izravno porukom u inbox na autorovim službenim Facebook i Instagram stranicama.
Moja reakcija na članak je…
