Kineski državni željeznički operater, koji upravlja najvećom svjetskom mrežom željeznica velikih brzina, zabilježio je poboljšanje financijskih rezultata u prvoj polovici 2024. godine, unatoč usporavanju nacionalnog gospodarskog rasta. China State Railway Group, poznata i kao Kineska željeznica, ostvarila je neto dobit od 1,7 milijardi juana (oko 240 milijuna američkih dolara), preokrenuvši gubitak od 11,1 milijardu juana iz istog razdoblja 2023. godine.
Prihodi od prodaje blago su se smanjili na 579,4 milijarde juana u usporedbi s 580,7 milijardi juana u prvih šest mjeseci prethodne godine, dok su prihodi od teretnog prijevoza porasli za 4,7 posto, dosegnuvši 484,1 milijardu juana. Ova pozitivna kretanja dolaze unatoč zabrinutosti zbog rastućeg duga operatera, koji je na godišnjoj razini porastao za 1,8 posto na 6,2 trilijuna juana. Ipak, omjer duga kompanije smanjio se na 64,6 posto, što predstavlja najnižu razinu u posljednjih deset godina.
Broj putničkih putovanja također je zabilježio značajan rast, s 2,1 milijardom putovanja u prvoj polovici godine, što je povećanje od 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovaj rast nastavio se tijekom ljeta, kada je zabilježeno 887 milijuna putovanja u srpnju i kolovozu, 6,7 posto više nego lani.
Nezaustavljivo širenje infrastrukture
Kineska željeznica upravlja s većinom nacionalnih putničkih i teretnih linija, uključujući i najdužu mrežu pruga za velike brzine na svijetu, koja obuhvaća ukupno 45.000 kilometara. U prvoj polovici 2024. godine, tvrtka je investirala 337,3 milijarde juana u fiksnu imovinu, što je 10,6 posto više nego godinu dana ranije, a otvoreno je gotovo 980 kilometara novih pruga.
Ovi rezultati kontrastiraju sa širim gospodarskim trendovima u Kini, gdje je rast u drugom tromjesečju iznosio 4,7 posto na godišnjoj razini, što je ispod očekivanja zbog slabe potrošnje i krize na tržištu nekretnina. Prema riječima analitičara, dio rasta u putničkom prometu može se pripisati povratku putnika nakon pandemije, dok se manji dio odnosi na neturistička putovanja.
Kina je otvorila svoju prvu brzu željezničku liniju tek 2008. godine. Otad su Kinezi izgradili svih 45.000 kilometara pruge te je, očito, učinili profitabilnom u samo 16 godina.
Kina je šest godina uranila s ciljem obnovljivih izvora: gradi ih duplo više nego ostali skupa
