Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine sjednice održava bez redovitih javnih najava i objavljenih dnevnih redova, zbog čega građani, novinari i organizacije koje prate njezin rad teško dolaze do informacija o predmetima i donesenim odlukama.
Iako je osnovana prije dvije godine kao jedno od ključnih tijela za nadzor javnih dužnosnika, Komisija još nema službenu internetsku stranicu, a informacije o terminima sjednica zainteresirani često dobivaju tek nakon izravnih upita, piše Detektor.
Sjednice se u pravilu održavaju jednom mjesečno u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, no pozivi i dnevni redovi, koji su ranije bili objavljivani na stranici državnog parlamenta, više nisu dostupni javnosti niti se dostavljaju elektroničkom poštom.
Predsjedateljica Komisije Ilma Mehić-Jusufbašić navela je da je nova internetska stranica u izradi te da će, nakon što bude završena, na njoj biti objavljivane najave sjednica.
Komisija je prije dva tjedna održala i sjednicu za koju javnost nije bila obaviještena. Prema objašnjenju predsjedateljice, Poslovnik dopušta održavanje izvanrednih internetskih sjednica kada je potrebno hitno postupanje, a jedna od točaka odnosila se na zahtjeve za slobodan pristup informacijama.
Više od 200 dužnosnika nije predalo izvješće
Početkom srpnja Komisija je utvrdila da više od 200 nositelja javnih funkcija nije dostavilo propisano financijsko izvješće te je najavljeno pokretanje postupaka protiv njih.
Novinarka Detektora potom je zatražila imena dužnosnika koji nisu ispunili zakonsku obvezu, ali je Komisija odbila dostaviti podatke uz obrazloženje da još nije uspostavljen Registar nositelja javnih funkcija.
U odluci se Komisija pozvala i na zakonsku mogućnost uskraćivanja podataka ako bi njihovo objavljivanje moglo ugroziti inspekciju, kontrolu ili nadzor. Balkanska istraživačka mreža BiH uložila je žalbu na takvo rješenje.
Edo Kanlić iz Transparency Internationala BiH upozorio je da problemi s transparentnošću postoje od samog osnivanja Komisije.
„Mi zapravo svaki put zovemo članove Komisije, odnosno tajnicu Komisije, kako bismo saznali kada će sjednica biti održana. Nekada informaciju dobijemo prije, nekada poslije, tako da njezin rad ne možemo pratiti u kontinuitetu“, kazao je Kanlić.
Novinarka Anisa Mahmutović istaknula je da nikada nije dobila ni poziv na sjednicu ni izvješće o njezinu ishodu, iako druga parlamentarna tijela javno objavljuju zapisnike i izvješća o radu.
Predmeti se godinama nalaze pred Komisijom
Kao primjer sporog postupanja navodi se raniji predmet protiv Dragana Čovića, koji je otvoren nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo objavio da je Hrvatski narodni sabor, dok je Čović bio na njegovu čelu, iz županijskih proračuna primio više od 10.000 KM.
Novinar CIN-a Azhar Kalamujić kazao je kako se o predmetu godinama nije odlučivalo zbog nedolaska pojedinih članova Komisije i nedostatka kvoruma. Odluka je donesena tek tri godine kasnije, kada je Čoviću izrečena sankcija u visini deset posto jedne mjesečne plaće.
Kalamujić smatra da takav način rada umanjuje preventivnu ulogu Komisije i njezinu sposobnost da pravodobno spriječi sukob interesa među javnim dužnosnicima.
Javnosti nisu poznati ni ishodi pojedinih novijih predmeta. U svibnju je s dnevnog reda skinut nacrt odluke o obustavi postupka protiv Roberta Vidovića jer Komisiji nije bio dostavljen novi materijal. Predmet se ranije više puta nalazio na dnevnom redu.
Na doradu je vraćeno i pitanje pokretanja postupka protiv savjetnice Marinka Čavare, kako bi se dodatno utvrdilo smatra li se vijećnička dužnost u općini javnom funkcijom prema entitetskim propisima.
Kritike zbog zatvorenosti rada
Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, ocijenio je da cijeli postupak utvrđivanja sukoba interesa mora biti javan.
„Ako proces nije transparentan, što onda možemo očekivati? Sve javne funkcije i pozicije koje mogu dovesti do sukoba interesa, kao i sam postupak njegova utvrđivanja, trebale bi biti transparentne“, rekao je Kafedžić.
Prema izvješću o radu Komisije, od prethodnog saziva preuzeto je 20 nedovršenih predmeta, dok su tijekom prošle godine donesene četiri odluke. U 2025. godini zaprimljeno je 15 prijava zbog mogućeg sukoba interesa, među kojima su bile dvije anonimne, a nakon provjera riješeno je šest prijava.
Sugovornici Detektora upozoravaju da institucija koja bi trebala biti važan mehanizam borbe protiv korupcije ne može učinkovito ispunjavati svoju ulogu ako javnost nema pravodoban uvid u sjednice, predmete, glasovanja i donesene odluke.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
