Dana 17. ožujka 2025. novoimenovani glavni glasnogovornik Pentagona Sean Parnell otvorio je svoj prvi brifing za javnost i medije velikim obećanjem o većoj transparentnosti. “U skladu s vizijom ministra obrane da ovo Ministarstvo obrane učini najtransparentnijim u povijesti, osobno vam obećavam da će ovi brifinzi postati redovitiji”, rekao je Parnell u ime ministra obrane Petea Hegsetha. “Ovo je prvi od mnogih”, najavio je tada.
Pokazalo se, međutim, da je to bilo tek jedno u nizu obećanja o otvorenosti koja se nisu ostvarila, piše Washington Examiner.
Prekinuta tradicija o informiranju javnosti koja je trajala desetljećima…
Parnell se novinarima ponovno obratio tek u srpnju, šest mjeseci nakon početka drugog Trumpova mandata, prije nego što je ukinuta praksa redovitih brifinga za medije, tradicije koja traje još od Drugog svjetskog rata, kada je izgrađen Pentagon. U idućih godinu dana Hegseth je sustavno narušavao vlastita pravila Pentagona o informiranju, prema kojima ministarstvo treba javnosti, Kongresu i medijima pružati “pravodobne i točne informacije” te ne smije skrivati podatke kako bi izbjeglo kritike ili političku štetu.
Hegseth je većinu medija, pogotovo onih kritičnima prema vlasti, proglasio “nepoštenima, nedomoljubnima i neprijateljski raspoloženima prema Trumpu”, a novinarima je ograničio pristup informacijama koje nisu prethodno odobrili dužnosnici. Zbog toga je većina novinara koji prate Pentagon vratila akreditacije i napustila svoje radne prostore u zgradi. Zanimljivo da su upravo Trump i njegovi saveznici obećavali prije izbora veću slobodu izražavanja i borili se protiv tzv. cancel i woke kulture.
Unatoč tome, mediji, među njima iskusni vojni novinari s dugogodišnjim izvorima, nastavili su izvještavati o svim stranama iranskog rata.
Skrivanje posljedica rata
U ranijim američkim ratovima 21. stoljeća novinari su pratili vojnike na terenu, Pentagon je gotovo svakodnevno održavao brifinge, a civilne žrtve priznavale su se, istraživale i javno objavljivale.
U ovom ratu vlada znatno veća tajnovitost. Čak se i osnovne informacije teško probijaju do javnosti. Prvog dana rata, u događaju koji je gotovo sigurno bio tragična pogreška, više od 150 civila, među njima 120 učenica, poginulo je nakon što su dvije američke krstareće rakete Tomahawk pogodile školu. Sve upućuje na to da su zastarjeli obavještajni podaci doveli do pogrešnog napada.
Istraga je završena prije nekoliko mjeseci, ali njezini rezultati još nisu objavljeni. Time je Trumpova administracija zadržala prostor za poricanje.
“Strašno je što se dogodilo”, rekao je Trump 24. lipnja u Ovalnom uredu. “Ali rakete su letjele posvuda. Netko je rekao da je to bila naša raketa. Možda nije bila naša. Nisam vidio ništa što bi me uvjerilo da jest”. Trump je tada implicirao da je to možda iranski Tomahawk iako Iran nema te američke rakete.
Kada novinari postave neugodna pitanja, Hegseth često uzvraća napadima na medije i optužbama za “sindrom poremećaja u vezi Trumpa”. “Nepošteni i antitrumpovski mediji neće se zaustaviti ni pred čim kako bi umanjili uspjehe, povećali svaku cijenu i doveli u pitanje svaki pote”, rekao je Hegseth na brifingu u ožujku. “Izvještavajte o stvarnosti. Pobjeđujemo odlučno i pod vlastitim uvjetima”, rekao je u orvelovskom stilu.
Kako se rat nastavljao, Pentagon je održavao sve manje brifinga, a Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) postajalo je sve zatvorenije.
Dok je prije javno objavljivalo broj bačenih bombi i ispaljenih projektila, sada više ne otkriva ni broj pogođenih ciljeva ni njihove pojedinosti.
Kada su se pojavile informacije o smanjenju zaliha skupih presretačkih projektila potrebnih za zaštitu američkih baza, Trump je tvrdio da SAD imaju “daleko više streljiva nego bilo tko na svijetu”.
Istodobno je američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz prvo priznao probleme sa zalihama, a zatim napao one koji o tome govore, tvrdeći da “zaslužuju biti u zatvoru”.
Analiza Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) pokazala je da su iranski napadi zahtijevali veliku potrošnju presretača te da su američke zalihe projektila Patriot i THAAD-a znatno smanjene. “Ne postoje dobre alternative Patriotu i THAAD-u za obranu od balističkih projektila”, navodi se u izvješću.
Trump je kasnije priznao da vojska ima mnogo opreme srednje razine, ali dodao: “Za neke sofisticiranije stvari, iskreno bih volio imati više”.
Pentagon je pokušao umanjiti i razmjere štete na američkim bazama nakon iranskih napada. Satelitske snimke i javno dostupne snimke pokazale su ozbiljna oštećenja na više lokacija, uključujući oštećenu američku pomorsku bazu u Bahreinu.
Ni Kongres nema potpune informacije
Čak ni članovi Kongresa ne dobivaju jasne podatke o gubicima. “Dobivam izvještaje od ljudi koji poznaju vojnike u bazama u Jordanu ili Iraku. Netko kaže: ‘Čuli smo da je bio napad. Ranjenih je 20 ili 30 ljudi.’ Pentagon o tome ne govori ništa”, rekao je zastupnik Adam Smith, vodeći demokrat u Odboru za oružane snage Zastupničkog doma.
Slične informacije dobivao je i bivši republikanski zastupnik Adam Kinzinger, umirovljeni časnik američkog ratnog zrakoplovstva. “Očito je da je američka infrastruktura u inozemstvu pogođena”, rekao je. “Razgovarao sam s prijateljima koji su još u vojsci i pričaju mi nevjerojatne stvari o tome što je pogođeno”. Kinzinger je poručio da američka javnost mora znati cilj rata i njegove stvarne posljedice.
Izvješće Kongresne istraživačke službe navelo je da je do svibnja izgubljeno ili oštećeno 42 vojna zrakoplova, što Pentagon nije javno potvrdio.
Najveću zabrinutost izazvali su podaci o broju ranjenih vojnika. Pentagonov sustav za praćenje žrtava naveo je 14 poginulih i 417 ranjenih u operaciji Epic Fury te još četiri poginula i 225 ranjenih u kategoriji “Prekomorske operacije”. Nitko osim obitelji (a ponekad ni oni) ne zna koliko su te ozljede teške.
Glasnogovornik vlade Parnell je na mreži X objasnio da vojne ozljede obuhvaćaju sve, od lakših ozljeda tijekom obuke do ozbiljnih borbenih trauma, dodajući da su mnoge bile povezane s potresima mozga.
Trump sve češće optužuje medije za ‘izdaju’
Trump tvrdi da je rat uspješan, ali mnogi vojni analitičari ne slažu se s tom procjenom.
Umirovljeni general Wes Clark, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a, upozorio je da Iran i dalje posjeduje projektile te da njegovi saveznici, Kina i Rusija, i dalje pružaju potporu. “Iranci smatraju da pobjeđuju. Nismo otvorili Hormuški tjesnac. Iz njihove perspektive, oni su u dobroj poziciji”, rekao je Clark.
Trump je tvrdio suprotno: “Ne bi tražili sastanak da nam ne ide dobro”. No, Iran uporno negira da pregovara sa SAD-om ili da traži komunikaciju.
No, istodobno se suočio s pitanjem novinara Davida Sangera iz New York Timesa koji je pitao kakvu političku korist donose nova bombardiranja ako dosadašnji napadi nisu promijenili ponašanje Irana. Rat, koji je trebao trajati kratko, je sada ušao u šesti mjesec.
Trump je odgovorio optužbama protiv medija. “Ostvario sam potpunu vojnu pobjedu”, rekao je. “Ali lažne vijesti to prikazuju pogrešno. Mislim da je takvo pisanje gotovo izdaja”.
Trump se tako suočava s vlastitim problemom: ne uspijeva uvjeriti američku javnost da pobjeđuje, ali ni Iran da je poražen. Čini se da teško prihvaća razliku između vojne snage i stvarnog političkog uspjeha. “Američki narod ne vjeruje u to, gospodine predsjedniče”, rekao mu je voditelj Fox Newsa Lawrence Jones. “Oni razumiju tko pobjeđuje u ovom ratu”.
Trump je odgovorio napadom na medije: “New York Times piše da su danas jači nego prije četiri mjeseca. Ti ljudi su bolesni. Mislim da je to izdaja”. Inače, izdaja kada se ne tretira kao retorička, već pravna kategorija, se u američkom zakonodavstvu tretira kao teško kazneno djelo.
Kina provela satelitsku analizu da dokaže kako Washington laže u vezi iranskih napada
