Ukrajinska kampanja napada dronovima dugog dometa na ruske rafinerije nafte postala je toliko učestala da je analitičari više ne promatraju kao niz pojedinačnih spektakularnih udara, nego kao predvidljiv obrazac: napad, procjena štete, popravak i ponovno pokretanje proizvodnje. Taj se ciklus već mjesecima ponavlja od rafinerije do rafinerije.
Kako piše BneIntelliNews, ruski sektor prerade nafte pretrpio je ozbiljne udarce, ali nije paraliziran. Ukrajinski dronovi dosad su pogodili 30 najvećih ruskih rafinerija. Međutim, za razliku od balističkih projektila, kakvima raspolaže Rusija, dronovi uzrokuju ograničeniju štetu pa ruske tvrtke većinu pogođenih postrojenja uspijevaju relativno brzo osposobiti za nastavak rada. Ovo je u suprotnosti s raznim natpisima o tome kako su za obnovu rafinerije potrebni mjeseci, ako ne i godine. To zasigurno ovisi o tome što je pogođeno. Čini se da ukrajinski dronovi zasad nisu dovoljno precizni i/ili razorni. Čini se da navođenje ukrajinskih dronova nije najpreciznije, pa ne pogađaju uvijek najranjivije dijelove rafinerija , a u prilog tome ide i informacija da je nedavno Zelenski tražio od Trumpa da njihovim dronovima omogući Starlink navigaciju unutar Rusije zbog potrebe za preciznijim napadima.
“U posljednje vrijeme sve češće dobivamo informacije o ruskim rafinerijama pogođenima dronovima”, navodi se u izvješću Russian Oil & Gas Monitora. Prema tim podacima, rafinerija u Permu izgubila je 38 posto kapaciteta primarne destilacije, dok bi rafinerija u Rjazanju, nakon nedavnog napada, mogla biti izvan pogona samo oko dva tjedna. “Ciklus oštećenja, popravaka i ponovnog pokretanja postaje nova svakodnevica”, zaključuju analitičari.
Unatoč nastavku napada, stanje na tržištu goriva postupno stabilizira. Financial Times piše kako se nestašice i redovi na benzinskim postajama smanjuju zahvaljujući sve većim količinama goriva koje u Rusiju stižu iz Bjelorusije, Kazahstana i Indije. Pisali smo i o raspodjeli goriva unutar Rusije gdje se prioritiziraju veliki gradovi.
Uništeno preko 200 benzinskih crpki blizu bojišta
Rusija je posljednjih mjeseci uništila više od 200 benzinskih postaja u ukrajinskim regijama uz bojišnicu, no zemlja je zasad izbjegla krizu s gorivom, izvijestio je jučer britanski Financial Times. Prema pisanju FT-a, napadi na benzinske postaje dio su ruskih nastojanja da se oteža logistika za civile i vojsku duž ključnih prometnica, uključujući na koridoru Kijev – Harkiv. Ti bi napadi također mogli biti odgovor na ukrajinske udare na ruske rafinerije, navodi list.
🇷🇺🇺🇦 Mass Elimination of Enemy Fuel Facilities Shown by MoD
▪️ Russian drone operators are massively destroying fuel stations across many enemy regions.
▪️ It was recently reported that a total of over 160 fuel stations have been destroyed in Ukraine. pic.twitter.com/Xvar9lSVx8— King Chelsea Ug 🇺🇬🇷🇺 (@ug_chelsea) July 30, 2026
Trajna kampanja: simbol dosega ukrajinskih dronova
Napad dronom 30. srpnja izazvao je požar u Lukoilovoj rafineriji u Permu te prisilio tvrtku na gašenje postrojenja CDU-5 za primarnu preradu sirove nafte. Riječ je o jedinici kapaciteta gotovo 13.000 tona dnevno, koja čini oko trećine ukupnog kapaciteta rafinerije, rekli su Reutersu izvori iz industrije. Rafinerija u Permu godišnje može preraditi oko 13,1 milijun tona nafte, što je svrstava među deset najvećih u Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su njegove snage istoga tjedna napale i izvozni terminal te vojni objekt u Rostovskoj oblasti. Prema Kijevu, riječ je o dijelu sustavne kampanje čiji je cilj oslabiti ruske rafinerijske kapacitete i izvoznu infrastrukturu koja financira rat. Naziva to ukrajinskih “dalekometnim sankcijama” usmjerenih protiv Rusije.
Takvi napadi traju već mjesecima. Među najvećima bio je srpanjski udar na rafineriju u Omsku, koji se tada smatrao najdubljim prodorom ukrajinskih dronova na ruski teritorij.
Neke rafinerije su ipak dugo izvan pogona
Posljedice ranijih udara na rafineriju u Tuapseu, na obali Crnog mora, i danas su vidljive na satelitskim snimkama. Financial Times navodi da je upravo to postrojenje, koje je Vladimir Putin 2013. osobno otvorio kao jedan od najmodernijih ruskih pogona za preradu nafte, postalo simbol sve većeg dometa i preciznosti ukrajinskih napada duboko unutar Rusije.
Ukupan učinak kampanje postaje sve izraženiji, ali nijedan pojedinačni napad nije izazvao katastrofalne posljedice. Russian Oil & Gas Monitor upozorava da je gotovo nemoguće procijeniti koliko je svaki udar pojedinačno utjecao na proizvodnju benzina i dizela jer se dio oštećenih postrojenja u međuvremenu vraća u pogon. Zbog toga je teško utvrditi kolike količine goriva Rusija u svakom trenutku stvarno proizvodi.
Bjelorusija, Indija i Kazahstan pomažu Rusiji
Sve izraženiji problemi s opskrbom gorivom natjerali su Moskvu da se osloni na pomoć svojih partnera. Bjelorusija je između 1. i 25. lipnja u Rusiju isporučila rekordnih 141.000 tona benzina, čak 2,4 puta više nego u svibnju, dok je godinu ranije izvoz iznosio tek oko 1000 tona. Dvije moderne bjeloruske rafinerije tako su postale važan oslonac ruskog tržišta goriva, privremeno čak preokrenuvši uobičajeni smjer trgovine između dviju država. Bjeloruski benzin nakratko se redovito prodavao na robnoj burzi u Sankt Peterburgu, no trgovina je usporila nakon što su rafinerije rasprodale srpanjske količine.
Privremeni dobavljač postala je i Indija. Budući da je iz pogona ispao približno četvrtina ruskih rafinerijskih kapaciteta, a proizvodnja benzina pala za najmanje 13,5 posto, Moskva je zabranila izvoz dizela do 31. srpnja te uvezla najmanje 60.000 tona benzina iz Indije, uz isporuke iz Bjelorusije i Kazahstana. Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak priznao je da su nestašice goriva izravna posljedica ukrajinskih napada. Problemi se više ne osjećaju samo na benzinskim postajama, nego pogađaju cestovni prijevoz, poljoprivredu i maloprodaju upravo u razdoblju kada žetva povećava potražnju za dizelskim gorivom.
Kazahstan u međuvremenu pregovara s Moskvom o preradi ruske sirove nafte u svojim rafinerijama. Gorivo proizvedeno iz te nafte prodavalo bi se na kazahstanskom tržištu, a dio bi se mogao izvoziti natrag u Rusiju, izvijestio je Reuters. Kazahstanske vlasti pritom ističu da će svaki dogovor biti moguć samo ako se prije svega osigura domaća opskrba. Rafinerija Kondensat u Astani već prerađuje rusku naftu, a u srpnju je prvi put izvezla benzin u Rusiju, što predstavlja simboličan zaokret u dosadašnjim regionalnim tokovima trgovine naftnim derivatima.
Ruska kriza gorivom: Poboljšanja u većim gradovima kao rezultat preraspodjele
