Iranski balistički projektili ovog su mjeseca više puta pogodili Jordan, pri čemu su poginula trojica američkih vojnika, a deseci su ranjeni, ponovno su otvorili pitanje američke vojne prisutnosti u toj bliskoistočnoj kraljevini. Jordanske vlasti godinama su nastojale tu suradnju držati podalje od pozornosti javnosti.
Jordan je desetljećima jedan od najvažnijih američkih vojnih i protuterorističkih partnera na Bliskom istoku. Svoj je teritorij stavljao na raspolaganje američkim i drugim zapadnim snagama za operacije u regiji. No, zbog muslimanskog stanovništva koje većinski podupire Palestince i stanovništva koje je kritično prema američkoj politici prema Izraelu, vlasti su nastojale vojnu suradnju ne isticati.
Situacija se promijenila nakon što je Jordan postao jedna od ključnih baza za američke operacije protiv Irana, zbog čega se sve češće nalazi na meti iranskih napada.
Prihvatili američku vojsku da bi bili sigurniji, ali…
“Jordanci su se našli u paradoksalnoj situaciji. Uvučeni su u rat koji nisu željeli, a uzrok sukoba povezan je upravo sa saveznikom kojem su povjerili vlastitu sigurnost”, kaže za Los Angeles Times Sean Yom, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Temple i autor knjige o politici Jordana.
Prema njegovim riječima, u zemlji se sve češće postavlja pitanje ima li smisla oslanjati se na američki sigurnosni kišobran ako upravo taj odnos povećava sigurnosne prijetnje umjesto da ih smanjuje.
Od propasti primirja 8. srpnja i početka gotovo svakodnevnih američkih napada na Iran, Jordan je deset puta bio meta iranskih balističkih projektila i dronova. Napadi su bili usmjereni na američke vojne objekte i oko 4000 američkih vojnika raspoređenih u više baza diljem zemlje.
U jednom od najtežih napada, 17. srpnja, pogođen je smještajni objekt u bazi Muwaffaq Al-Salti na istoku Jordana. Poginula su trojica američkih vojnika, a najmanje četvorica su ranjena. Napadnute su i zrakoplovne baze King Faisal i Prince Hassan te zračna luka u Akabi.
Iranska Revolucionarna garda tvrdi da su u napadima uništeni ili oštećeni dronovi, helikopteri, hangari za borbene zrakoplove F-15, radarski sustavi, proturaketna obrana i skladišta streljiva.
Posebnu zabrinutost u Amanu izazvale su poruke iranske Revolucionarne garde u kojima se zahvaljuje “časnim ljudima u Jordanu” na informacijama koje su, kako tvrde, omogućile uspješne napade na američke ciljeve. U jednoj od objava poziva se i na “protjerivanje američke okupacijske vojske iz Jordana”.
Vlada je brzo reagirala. Dužnosnici i zastupnici osudili su iranske napade kao kršenje jordanskog suvereniteta, a iranski otpravnik poslova pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova na prosvjed.
Ministar vanjskih poslova Ayman Safadi odbacio je tvrdnje da u Jordanu postoje američke vojne baze. “U Jordanu nema američkih baza. Postoje američki vojnici koji se nalaze ovdje u okviru dugogodišnje vojne suradnje”, rekao je, podsjećajući na obrambeni sporazum iz 2021. godine koji američkim snagama omogućuje korištenje 12 vojnih objekata, uključujući pet zračnih baza. Dodao je kako sporazum u potpunosti poštuje jordanski suverenitet.
Jordanci se bune…
No službena objašnjenja nisu umirila javnost. Više od 300 političara, profesora, odvjetnika, umirovljenih časnika i plemenskih vođa potpisalo je otvoreno pismo kojim traže raskid obrambenog sporazuma sa SAD-om i neutralnost jordanskih vojnih objekata.
“Jordan nije strana u ovom ratu. Njegovi građani ne bi smjeli snositi posljedice politika koje nisu u interesu države”, navodi se u pismu, uz poziv vlastima da izbjegnu svrstavanje pod američki sigurnosni kišobran i vode istinski neutralnu politiku.
Nezadovoljstvo se prelilo i u parlament. Kada je jedan zastupnik predložio da se američkom Kongresu uputi sućut zbog pogibije američkih vojnika, dio kolega ga je prekinuo povicima da parlament nije mjesto za izražavanje sućuti “zločincima” i “ubojicama djece”, aludirajući na američku potporu Izraelu u ratu u Gazi.
Jordan nema zaleđe od prodaje nafte kao zaljevske zemlje
Jordan se suočava sa sličnim dvojbama kao i zaljevske monarhije koje ovise o američkoj vojnoj zaštiti, ali ih to istodobno izlaže iranskim napadima. Za razliku od bogatih naftnih država, Jordan nema gospodarsku snagu kojom bi mogao ograničiti američki utjecaj.
Rat dodatno pogoršava gospodarsku situaciju. Turizam, koji čini gotovo 15 posto BDP-a i tek se počeo oporavljati nakon rata u Gazi 2023., ponovno je u padu. Mjesec dana nakon početka sukoba cijene goriva porasle su za 11 posto, što dodatno opterećuje ionako slabo gospodarstvo.
Istodobno, Jordan postaje sve ovisniji o američkoj financijskoj pomoći. Washington mu godišnje osigurava oko 1,45 milijardi dolara, od čega približno 800 milijuna odlazi izravno u državni proračun. Stručnjaci upozoravaju da bi takvu razinu potpore bilo gotovo nemoguće nadomjestiti europskim ili drugim izvorima.
Za SAD Jordan ujedno postaje sve važnije vojno uporište. Od 2019. američka vojska uložila je stotine milijuna dolara u modernizaciju baza Muwaffaq Al-Salti i drugih vojnih objekata. Satelitske snimke pokazuju širenje infrastrukture i sve veći broj američkih borbenih zrakoplova, dronova i helikoptera.
Budući da su američke baze u Perzijskom zaljevu sve izloženije iranskim napadima, Pentagon posljednjih mjeseci premješta dio ljudi i opreme na naizgled sigurnije lokacije, ponajprije u Jordan. Iako su operacije protiv Irana privremeno usporene, podaci o zračnom prometu pokazuju pojačan promet američkih transportnih zrakoplova između Jordana i američkih vojnih središta u Europi.
Iran zahvaljuje Jordancima na pomoći u napadima na američku bazu
