U Bosni i Hercegovini godišnje se proizvede gotovo 1,1 milijun tona otpada, odnosno oko 330 kilograma po stanovniku. Recikliranje još nije zaživjelo, zbog čega pojedinci i udruge sve češće pokreću akcije kojima promoviraju pravilno odlaganje otpada.
Najava da će od rujna svi osnovnoškolci u Republici Srpskoj dobiti nove besplatne udžbenike otvorila je pitanje što učiniti sa starim knjigama. U AD-u „Komunalac“ u Bijeljini odgovor su pronašli u zelenom otoku, gdje stare knjige, umjesto u otpadu, završavaju u reciklaži.
„Na našem zelenom otoku primamo knjige, bilježnice, udžbenike, stari papir, novine, ali i jednokratnu staklenu ambalažu, poput staklenki i boca, kao i limenke te plastičnu ambalažu od vode i sokova. Pokazalo se da postoje savjesni građani koji su svjesni količine otpada koju sami stvaramo i mogućnosti da se tom istom otpadu pruži druga prilika kroz reciklažu“, rekla je Helena Stojić iz AD-a „Komunalac“ Bijeljina.
Zbog dobrog odaziva građana akcija je u međuvremenu proširena i na prikupljanje stakla i limenki. Ipak, odvajanje otpada u Bosni i Hercegovini još je na razini povremenih akcija entuzijasta, umjesto da bude svakodnevna praksa.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, jedan stanovnik naše zemlje u prosjeku godišnje proizvede više od 300 kilograma otpada. Bosna i Hercegovina još nema dovoljno razvijen sustav prikupljanja komunalnog otpada niti dovoljno sanitarnih odlagališta. U prirodi se nalazi velik broj divljih odlagališta, a značajan dio otpada završava upravo u okolišu.
Građani kažu da o tome ne razmišljaju mnogo, ali smatraju da postoji prostor za napredak.
Iako sustav recikliranja u Bosni i Hercegovini još nije dovoljno razvijen, stručnjaci poručuju da svatko od nas može dati svoj doprinos. Prvi koraci, ističu, poduzimaju se upravo u kućanstvu.
„U načelu, svako kućanstvo može barem u vlastitom domu odvojiti otpad namijenjen recikliranju i provjeriti gdje ga može predati onima koji ga prikupljaju. Najgore je ono što većina još radi – kada netko popije sok iz limenke, jednostavno je uzme i baci. Isto je i s plastikom“, kazala je Snežana Jagodić Vujić iz Udruge „Eko put“ Bijeljina.
Sustav recikliranja u Bosni i Hercegovini tek se treba razvijati, ali odgovornost prema otpadu ne može čekati. Prvi korak, suglasni su sugovornici, počinje od svakoga od nas.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
