Upotreba umjetne inteligencije (AI) odavno je već prešla sve granice. Što je istinito, a što nije, sada se već sve teže raspoznaje pa je Europa tome odlučila stati na kraj.
Nema više laži i obmana, sve će morati biti transparentno, u suprotnom, slijede milijunske kazne. Naime, od 2. kolovoza 2026. počele su se, za većinu tvrtki, primjenjivati ključne odredbe Zakona o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act), uključujući obvezu o transparentnosti iz članka 50.
Postoje iznimke
Njihov je cilj osigurati da građani mogu prepoznati kada komuniciraju s umjetnom inteligencijom ili kada gledaju sadržaj koji je stvoren ili značajno izmijenjen uz pomoć AI-ja. Mogućnost obmanjivanja korisnika time se želi svesti na minimum. No, što sve to u praksi zapravo znači? Prema smjernicama Europske komisije, chatbotovi i drugi AI sustavi koji stupaju u interakciju s ljudima moraju jasno informirati korisnika da razgovara s umjetnom inteligencijom. Nadalje, sadržaji generirani ili bitno izmijenjeni AI-jem (tekst, slika, audio, video) moraju biti odgovarajuće označeni, posebice u slučajevima kada se objavljuju radi informiranja javnosti.
Odnosno, oni koji koji uvode AI sustav koji generira ili manipulira, primjerice, tekstom koji se objavljuje u svrhu informiranja javnosti o pitanjima od javnog interesa, moraju navesti da je tekst umjetno generiran ili da je njime manipulirano. To vrijedi samo za sadržaj generiran AI-jem koji nije prošao proces preispitivanja koje provodi čovjek, odnosno uredničku kontrolu. Osim toga, obveza transparentnosti obuhvaća i “deepfakeove”, odnosno sadržaje koji varljivo oponašaju stvarne osobe, mjesta ili događaje – oni također moraju biti izričito označeni kao umjetno generirani.
Također, oni koji uvode AI sustave moraju obavijestiti pojedince kada su izloženi prepoznavanju emocija i biometrijskoj kategorizaciji. Sve informacije o korištenju AI-ja moraju se pružiti najkasnije u trenutku prve interakcije ili izlaganja sadržaju, a obveza je staviti strojno čitljivu oznaku (npr. vodeni žig) na takav sintetički sadržaj kako bi se omogućilo njegovo otkrivanje, stoji na stranicama Europske komisije.
Tamo se navodi kako se obveze transparentnosti primjenjuju na sve AI sustave, neovisno o datumu njihova stavljanja na tržište. Za dobavljače generativnih AI sustava stavljenih na tržište prije 2. kolovoza Omnibus uredba predviđa prijelazni rok do 2. prosinca 2026., dok se AI-generirani sadržaj objavljen prije ove nedjelje ne treba retroaktivno označavati (iako se potiče).
Lakše prepoznavanje
Kada je pak riječ o kaznama, one nisu zanemarive. Naime, idu do iznosa od 15 milijuna eura ili do tri posto ukupnog godišnjeg prometa poduzeća na svjetskoj razini. Novčane kazne u iznosu do 750 tisuća eura bit će za institucije, tijela i agencije EU-a, dok je za mala i srednja poduzeća predviđen proporcionalan pristup.
Pri odmjeravanju kazne uzimaju se u obzir priroda, težina i trajanje povrede, namjera ili nehaj, stupanj suradnje s tijelima te pridržavanje kodeksa. Bilo kako bilo, korisnici bi konačno trebali malo odahnuti jer će sintetički sadržaj sada lakše razlikovati od onog autentičnog koji je uistinu stvorio čovjek.
