Kina nastavlja ubrzano širiti svoje nuklearne kapacitete. Državno vijeće odobrilo je izgradnju još osam nuklearnih reaktora, čime Peking dodatno potvrđuje dugoročnu strategiju razvoja nuklearne energije kao ključnog izvora električne energije. Istodobno, puštanjem novih postrojenja u pogon ukupni instalirani nuklearni kapacitet zemlje prvi je put premašio onaj francuski.
Odluka o novim investicijama donesena je krajem srpnja na sjednici Državnog vijeća kojom je predsjedao kineski premijer Li Qiang. Odobrena je izgradnja šest reaktora tipa Hualong One (HPR1000) na lokacijama Jinqimen, Taipingling i Zhuanghe te dva reaktora Guohe One (CAP1400) u sklopu nove nuklearne elektrane Laiyang u pokrajini Shandong, prenosi Xinhua.
Nova odobrenja dolaze u trenutku kada su dva reaktora Hualong One ostvarila važne operativne iskorake. Treći blok nuklearne elektrane Changjiang na otoku Hainanu priključen je na elektroenergetsku mrežu i počeo isporučivati električnu energiju, dok je drugi blok elektrane Taipingling u pokrajini Guangdong nedavno započeo komercijalni rad.
Kineski nuklearni program grabi velikim koracima
Prema podacima Svjetskog nuklearnog udruženja (World Nuclear Association), ukupni instalirani nuklearni kapacitet Kine dosegnuo je 63,98 gigavata (GW), čime je prvi put premašio francuskih 63 GW. Time je Kina postala druga najveća nuklearno-energetska sila na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, koje raspolažu s oko 96,9 GW instalirane nuklearne snage.
Kineski nuklearni program započeo je 1980-ih, no pravi zamah dobio je nakon 2005. godine, kada je ubrzana industrijalizacija i rast potrošnje električne energije potaknuo Peking na velika ulaganja u nove proizvodne kapacitete. Nakon kratkog usporavanja poslije nesreće u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima 2011. godine, Kina je od 2019. ponovno značajno ubrzala odobravanje i izgradnju novih reaktora, oslanjajući se pritom sve više na vlastite tehnologije poput reaktora Hualong One. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), oko polovice svih nuklearnih kapaciteta koji su danas u izgradnji u svijetu nalazi se upravo u Kini, koja bi do kraja desetljeća mogla postati najveći svjetski proizvođač nuklearne energije.
Širenje nuklearnih kapaciteta dio je kineske strategije jačanja energetske sigurnosti, smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima (kojih Kina nema dovoljno za svoje potrebe) te ostvarivanja ciljeva dekarbonizacije gospodarstva.
Sve brži tempo izgradnje
Među odobrenim projektima nalaze se treći i četvrti blok elektrane Jinqimen u pokrajini Zhejiang, kojom upravlja državna tvrtka China National Nuclear Corporation (CNNC), te peti i šesti blok elektrane Taipingling u pokrajini Guangdong, kojom upravlja China General Nuclear (CGN). Oba projekta koristit će novu generaciju reaktora Hualong One 2.0, unaprijeđenu verziju kineskog reaktora treće generacije.
Državna tvrtka CNNC navodi da je u Kini i inozemstvu trenutno u komercijalnom pogonu deset reaktora Hualong One, dok je za još 37 blokova izdano odobrenje za izgradnju.
CNNC na lokaciji Changjiang gradi i demonstracijski mali modularni reaktor ACP100, poznat pod nazivom Linglong One. Reaktor električne snage 125 MW namijenjen je proizvodnji električne energije, opskrbi sustava daljinskog grijanja, proizvodnji industrijske pare te desalinizaciji morske vode, a trenutačno prolazi završna ispitivanja prije puštanja u rad. Otok Hainan, na kojem se nalazi elektrana Changjiang, kineske vlasti vide kao područje u kojem će nuklearna energija u budućnosti postati glavni izvor opskrbe električnom energijom za gotovo deset milijuna stanovnika.
U međuvremenu je i drugi blok elektrane Taipingling dovršio postupak puštanja u pogon te započeo komercijalni rad. Nakon završetka svih ispitivanja, uključujući neprekidni 168-satni probni rad, elektrana je ispunila uvjete za redovan rad. Reaktor je dozvolu za rad dobio krajem travnja, gorivo je umetnuto početkom svibnja, prvu kritičnost (prvi put postigao samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju) dosegao je krajem lipnja, a na mrežu je priključen početkom srpnja. Njegova neto električna snaga iznosi 1.116 MW.
Kina punom parom gradi nuklearne elektrane: Među njima je jedna kakvu svijet još nije vidio
