Danas, 5. kolovoza, istječe rok do kojeg političke stranke i koalicije Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP BiH) trebaju predati kandidacijske liste za kompenzacijske mandate na Općim izborima 2026. godine.
Riječ je o listama koje se predaju nakon ovjere redovitih kandidacijskih lista, a s njih se mandati dodjeljuju prema redoslijedu kandidata koji utvrdi politički subjekt. Na kompenzacijskoj listi mogu se nalaziti isključivo kandidati koji su već kandidirani na jednoj od redovitih lista iste stranke ili koalicije, za istu izbornu razinu i na području istog entiteta, piše Euronews
U raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu sudjelovati političke stranke i koalicije koje osvoje više od tri posto važećih glasova na području entiteta za koji je lista sastavljena. Mandati se potom dodjeljuju kandidatima redom kojim ih je stranka postavila na kompenzacijsku listu.
Iako te liste u trenutku predaje još nisu dostupne javnosti, SIP BiH najavio je da će sve ovjerene kandidacijske liste, nakon obavljenih provjera, objaviti najkasnije do 20. kolovoza u dnevnom tisku, službenim glasilima i na svojoj internetskoj stranici.
Kako funkcionira kompenzacija
Kompenzacijski mandati uvedeni su kako bi se ublažila nedovoljna proporcionalnost koja može nastati raspodjelom mandata po višečlanim izbornim jedinicama.
Pojednostavljeno, nakon raspodjele izravnih mandata računa se koliko bi mjesta pojedinoj stranci trebalo pripasti prema ukupnom broju glasova koje je osvojila na razini entiteta. Razlika se, gdje je to moguće, nadoknađuje kompenzacijskim mandatima.
U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ukupno je 12 kompenzacijskih mandata. Sedam se dodjeljuje političkim subjektima iz Federacije BiH, a pet onima iz Republike Srpske. U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH od ukupno 98 mjesta njih 25 pripada kompenzacijskim listama, dok se u Narodnoj skupštini Republike Srpske na ovaj način dodjeljuje 20 od ukupno 83 mandata.
Stranački redoslijed važniji od osobnih glasova
Iako je cilj kompenzacijskih mandata osigurati pravedniju zastupljenost političkih stranaka, ovaj sustav često izaziva kritike jer kandidatu za ulazak u parlament nije presudan broj osobnih glasova, nego njegovo mjesto na listi koju sastavlja stranačko vodstvo.
Primjeri s Općih izbora 2022. godine pokazali su da se u Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH moglo ući i s vrlo malim brojem osobnih glasova.
Tako je Suada Halilović iz koalicije Narod i pravda – SPU BiH osvojila kompenzacijski mandat sa 197 glasova, dok je Ivan Boban iz SDP-a BiH mandat dobio s 261 glasom.
Kompenzacijski mandati mogu omogućiti i parlamentarnu zastupljenost strankama koje ni u jednoj izbornoj jedinici nisu osvojile izravni mandat, ali su na razini cijelog entiteta prešle zakonski izborni prag.
Zbog toga se ovaj mehanizam istodobno smatra važnim sredstvom za očuvanje proporcionalnosti izbornog sustava, ali i jednim od najsnažnijih instrumenata kojima stranačka vodstva odlučuju tko će, neovisno o osobnom izbornom rezultatu, dobiti mjesto u zastupničkim klupama.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
